FGS-ovi krenuli po Varteks, Badel 1862 i Croatia Airlines

Fondovi za gospodarsku suradnju nedavno su najavili da će osim u privatne kompanije ulagati i u one u državnom vlasništvu. Kako Business.hr doznaje iz krugova upoznatih s problematikom, navodno su FGS-ovima osim ACI-ja zanimljive i problematične nacionalne perjanice Varteks, Badel i Croatia Airlines.

Iako su iz FGS-ova samo neodređeno poručili kako razmatraju različite tvrtke različitih struktura, među kojima se nalaze one u privatnom ali i državnom vlasništvu, ne želeći potvrditi ali ni demantirati je li riječ o navedenim kompanijama, u Varteksu ne odbacuju mogući ulazak FGS-ova u vlasničku strukturu.

„Suradnja s fondovima gospodarske suradnje jedna je od opcija koje razmatramo u sklopu korporativnih aktivnosti tvrtke jer bi omogućila priljev svježeg kapitala koji bismo ulagali u stabilizaciju i razvoj poslovanja tvrtke“, kazali su iz varaždinskog tekstilca, čiji je gubitak u prvih šest mjeseci ove godine premašio 30 milijuna kuna.

Manjinski udjel

Također, u tijeku su završni pregovori o provođenju modela C gospodarskog oporavka kojim će država Varteksu oprostiti 77 milijuna kuna duga u zamjenu za još uvijek nepoznati manjinski vlasnički udjel u toj kompaniji.

Država kroz isti model ulazi i u vlasničku strukturu Badela (75-postotni vlasnik), a iz te kompanije javljaju da FGS-ovima Badel prije provedbe modela C nije bio zanimljiv.

„Jesu li u međuvremenu promijenili mišljenje, pitanje je za državu, a ne za Badel“, odgovorili su na naš upit iz tvrtke, koja je prema nekonsolidiranim rezultatima u prvoj polovini ove godine ostvarila 11 milijuna kuna gubitka.

Iz Croatia Airlinesa su pak demantirali razgovore s predstavnicima FGS-ova, kazavši kako je takva opcija stvar odluke vlasnika.

„Ne možemo komentirati takve informacije jer nije bilo nikakvih razgovora o ulaganju fondova rizičnog kapitala u Croatia Airlines. Također, sve odluke koje se eventualno mogu donositi u tom smjeru u nadležnosti su vlasnika“, kratko su poručili iz kompanije koja je u prvom ovogodišnjem polugodištu zabilježila 99,7 milijuna kuna gubitka.

Na pitanje je li izgledan ulazak fondova za gospodarsku suradnju u spomenite kompanije, predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić odgovara kako ne vjeruje u takav scenarij.

„To su tvrtke koje fondovi ne mogu spasiti budući da nije riječ o financiranju nego o konsolidiranju kompanija i nužna je politička odluka“, pojašnjava Jurčić.

Nezavisni ekonomski analitičar Damir Novotny samo je kratko kazao da bi FGS-ovi morali ulagati u perspektivne, izvozno orijentirane kompanije s dobrim menadžmentom.

„Nijedna od tih kompanija nema ništa od navedenog“, kaže Jurčić.

Glavni ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić smatra pak da je ulaganje FGS-ova u bilo koje kompanije koje imaju izgleda na tržištu – dobra ideja.

„Ako je riječ o kompanijama koje nisu bez programa i mogućnosti ozdravljenja, onda je interes takvih institucija poželjan“, kaže Grčić.

Komercijalni kriteriji

Iz samih FGS-ova poručuju da se od 400 projekata koji su prošli preliminarnu analizu samo manji broj odnosio na one u državnom vlasništvu. Na pitanje postoji li razlika u kriterijima odabira tvrtki za ulaganje s obzirom na njihovu postojeću vlasničku strukturu, kažu da su kriteriji za sve isti.

„U radu FGS-ova činjenice vezane uz strukturu investitora u fond i strukturu vlasništva u poduzeću u koje se razmatra ulaganje nije u fokusu pri odlučivanju o ulaganjima. Primaran je fokus može li se predmetnim ulaganjem baziranim isključivo na komercijalnim kriterijima kreirati dodana vrijednost (rast i razvoj) u poduzeću u koje se uložilo te time, posljedično, povećati njegova vrijednost. Ako ulaganje FGS-ova u poduzeća u kojima je država djelomičan vlasnik donosi, osim kapitala, i kvalitetniji, odnosno efikasniji tržišni iskorak i uspjeh, onda ono može biti poželjno u širem društvenom kontekstu“, kazali su te podsjetili da su privatni investitori i država ravnopravni partneri koji zajednički, većinom od 75 posto, na isključivo komercijalnoj osnovi daju suglasnost na ulaganja koja samostalno predlažu fond menadžeri svakog fonda.

„Ni HBOR, koji je investitor u FGS-ove za račun Vlade RH, ni privatni investitori ne mogu „nametnuti“ pojedino ulaganje ostalim investitorima“, istaknuli su iz FGS-ova.

Direktor ACI-ja ne želi Škegru

Jedna od prvih kompanija u državnom vlasništvu za koje su se fondovi rizičnog kapitala navodno zagrijali bila je ACI. No prema riječima njezina predsjednika Uprave Ante Violića, svota od 150 milijuna kuna za 27 posto koju je nudio Quaestus, nije adekvatna budući da ACI sam u dvije godine toliko uloži.

„Da je riječ o 150 milijuna eura umjesto kuna, onda bi to imalo smisla. Njihova je ideja dokapitalizacija uz prodaju za pet do sedam godina. No odluku o eventualnoj dokapitalizaciji mora donijeti Vlada, koja to prenosi na Skupštinu, a skupština na Nadzorni odbor tvrtke“, kazao je nedavno Violić za Business.hr.