Ako ste mogli bez 4 posto do sada ...
Financijski stručnjaci: Kad se ukine harač, formirajte crni fond i ulažite
Autor: Biljana Starčić | 12.40, 25.10.2010.
![]() |
Sa 1. studenoga ukida se i viša stopa kriznog poreza za građane čija neto plaća premašuje 6000 kuna pa će tako svaki mjesec u kućnom proračunu imati minimalno 240 kuna više.
Iako je svima već dosta stezanja remena, financijski stručnjaci savjetuju da ako ste bez novih zaduženja mogli izdržati smanjenu plaću, iznos kriznog poreza ne trošite, već mjesečno ulažite i oplodite.
Kalkulacija je jednostavna: na najsigurnijoj varijanti višekratnih uplata mjesečnih depozita od 400 kuna (iznos kriznog poreza za neto plaću od 10.000 kuna) u razdoblju od pet godina u hrvatskim bankama možete ostvariti dobit veću od 12.000 kuna.
Najbolja zarada s tim relativno malim mjesečnim iznosom može se ostvariti štednjom ili ulaganjem u fondove, ovisno o stupnju rizika koji želimo preuzeti, otkrili su nam domaći savjetnici za osobne financije.
"Štednja i fondovi najisplativiji su za takav oblik ulaganja jer se tako u spomenutom roku ostvaruje veća dobit nego, primjerice, uplaćivanjem police životnog osiguranja", kazao je direktor Marshlya Marko Marić.
"Polica životnog osiguranja jest najisplativija, ali ako se sklopi na period dulji od 20 godina, iako i prije nosi neke beneficije poput niže kamatne stope na kredite", kazao je Marić.
U Erste banci predlažu model štednje koja pruža mogućnost oročavanja novca putem višekratnih uplata. Rentna štednja koja omogućuje isplatu kamata u određenim vremenskim intervalima bez razročenja glavnice također je dobar izbor za one koji ne žele previše riskirati.
Za sklonije riziku stručnjaci preporučuju ulaganje u fondove, i to zbog niskih fiksnih troškova i mogućnosti uplate manjih iznosa.
"Za ulagače koji su spremni nositi tržišni rizik najbolje je razmišljati o investicijskom planu gdje se može investirati i nekoliko stotina kuna mjesečno, a svaki se mjesec određeni iznos ulože u izabrani investicijski fond ili kombinaciju fondova", kaže Matej Tomažin iz KD Groupa.
Za burzu ipak treba veći iznos
Što se tiče sudjelovanja na tržištu vrijednosnih papira, iz Fima vrijednosnica napominju da ono zahtjeva veće iznose s obzirom na diversifikaciju ulaganja kako bi se smanjio rizik. S obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, analitičari većinom izdvajaju dionice prehrambenog i telekomunikacijskog sektora.
"Osim HT-a i Ericssona Nikole Tesle, tu je i Atlantic grupa zbog cijele priče s Drogom Kolinskom i Kalničkim vodama", kazao je Mladen Ostrički iz brokerske kuće Rast te napomenuo da je situacija puno bolja na inozemnim tržištima, gdje dionice ostvaruju znatan rast.
Vezani članci |
Anketa |












Komentari (0) Prijava