Podsjetio je kako se povećanje trošarina na cigarete prema planu ionako trebalo dogoditi 2011. godine, pa se ništa bitno neće dogoditi ako se uvede i ranije. Kad je u pitanju benzin, izrazio je mogućnost utjecaja poskupljenja na porast cijena i prenošenje na neke druge proizvode što može doprinijeti većoj stopi inflacije.

Po njegovom mišljenju, prostor je trebalo tražiti u standardnim poreznim oblicima koji egzistiraju svuda oko nas, a u Hrvatskoj ih nema. Konkretno, radi se o porezu na dividende, na udio u dobiti koji se izvlači iz tvrtki (20 posto je premalo usporedi li se s plaćama i njihovim opterećenjima), na kapitalne dobitke i to prvenstveno one za preprodaju udjela u tvrtkama, na prodaju nekretnina, kao i na ekstra imovinu – npr. u 25 do 30 posto onih nekretnina u kojima ljudi ne žive, nego ih iznajmljuju ili stoje neiskorištene.

Sve što se prikupi na navedeni način trebalo bi ići u proaktivne mjere, stav je koji zastupa Grčić. Subvencije na tržištu rada, smanjenje poreznog opterećenja cijene rada tj. doprinosa, porezne olakšice za reinvestiranu dobit i slično.

Gornji porezi opteretili bi bogatije slojeve društva, te tako prikupljeni novac treba odmah vratiti u sustav i tek onda očekivati neki pomak.

SDP se i prije zalagao da zadnja linija obrane budu plaće, mirovine i socijalna davanja, pa Grčić smatra kako je dobro da je Vlada odustala od smanjenja plaća i mirovina.

Brine ga da će kao posljedica rasta deficita uslijediti novo i još skuplje zaduživanje zbog toga što se nedovoljno štedi.