Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond i EU odredili su Grčkoj ciljano smanjenje proračunskog manjka u navedenome razdoblju 39,5 posto.

Da bi ispunila taj uvjet, vlada u Ateni bila je prisiljena smanjiti svoju potrošnju 10 posto, što je ostvareno uglavnom kroz smanjenja plaća državnih zaposlenika.

No podaci o prihodima i dalje nešto zaostaju za očekivanjima, sa zabilježenim tek 4,1-postotnim rastom prihoda od poreza, nasuprot ciljanih 13,7 posto.

Podaci koje je objavilo grčko ministarstvo financija već su 5. kolovoza predočeni dužnosnicima ECB-a, MMF-a i EU, koji su rekli da Atena može računati na isplatu iduće tranše kriznih zajmova, vrijedne devet milijardi eura, u rujnu.

To je druga tranša trogodišnjeg, ukupno 110 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za tu zemlju.

Međunarodni financijski inspektori ističu kako su općenito zadovoljni mjerama štednje koje provodi grčka vlada ali traže dodatne reforme, uključujući otvaranje zaštićenih gospodarskih sektora te privatizaciju državnih kompanija.

EU i MMF u svibnju su Grčku spasili od bankrota početnom injekcijom 5,5 milijardi eura od MMF-a te 14,5 milijardi eura od europskog bloka.