Grčka kriza mogla bi u Hrvatsku dovesti MMF

Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) početkom mjeseca upozorio kako kriza u eurozoni sve više ugrožava financijski sektor, slijedom čega bi se problemi mogli preliti na srednju i istočnu Europu, na to je u utorak upozorila i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Zapadnoeuropske banke, u čijem se vlasništvu nalaze banke u srednjoj i istočnoj Europi, mogle bi uskoro početi povlačiti novac iz svojih podružnica kako bi ojačale poziciju u matičnoj zemlji.

Na njihovu odluku utjecat će potencijalni gubici od ulaganja u grčke vrijednosne papire, međubankarsko tržište koje je zbog straha od gubitaka zamrlo, te novac koji će im biti potreban za dokapitalizaciju koju su zatražili europski dužnosnici.

Da je Hrvatska jedna od zemalja iz koje bi talijanske, austrijske, francuske i mađarske banke mogle povući dio novca, upozorio je u nedjelju Željko Rohatinski, guverner HNB-a. Banke su kategorički odgovorile kako povlačenja novca neće biti. Njihovi odgovori stigli su pojedinačno, bez koordinirane akcije. Ako se situacija u eurozoni, napose u Grčkoj, ovih dana pogorša, snažno će porasti vjerojatnost da neka od banaka ipak počne povlačiti kapital. Taj bi primjer onda mogle slijediti i druge banke. Upravo je zato 2008., kada je takav scenarij bio izgledan, došlo do Bečke inicijative, odnosno održan je forum na kojem su međunarodne financijske institucije, tržišni regulatori, središnji bankari, političari i bankarske grupacije dogovorili zadržavanje novca u zemljama srednje i istočne Europe.

Guverner Rohatinski napominje kako ima spremne mjere, pripremljene te 2008. godine, te ih po potrebi sada može primijeniti. HNB ih je odbio otkriti. Prilično izvjesno, zato što u ovom trenutku i ne zna za čime će morati posegnuti. Naime, u najcrnjem scenariju središnja bi banka svim raspoloživim sredstvima morala braniti odlazak novca iz Hrvatske, što bi moglo dovesti i do sukoba s bankama.

Probat će se dogovoriti

Business.hr vidi tri moguća scenarija u nadolazećim tjednima. U onom najboljem, europski lideri će novim forumom u sklopu Bečke inicijative pokušati ponoviti ono što su napravili 2008. godine. Tom novom koordiniranom akcijom ugroženim bankama bi se ponudila druga rješenja u zamjenu za eventualno povlačenje iz srednje i istočne Europe. Takvim potezom banke u Hrvatskoj nastavile bi dosadašnje poslovanje, držeći veliku likvidnost i očekujući osjetniji gospodarski rast za povećanje kreditiranja gospodarstva i stanovništva.

S obzirom na veliku neizvjesnost u vezi sa situacijom oko Grčke, ali i zemalja poput Italije, mogući gubici banaka mogli bi biti veći nego što se čini, a time bi porastao pritisak na povlačenje kapitala. Nadalje, bankari bi povlačenjem novca mogli odgovoriti na zahtjev dužnosnika EU koji od njih traže prisilnu dokapitalizaciju.

Manje kredita

U tom slučaju izgledno je i povlačenje novca iz banaka u Hrvatskoj. Prema riječima Rohatinskog, strane banke raspolažu sa tri milijarde eura iznad iznosa koji zakonski moraju držati. Posezanje za tim novcem povećalo bi potražnju za eurom, a smanjivalo vrijednost kune. HNB će tada morati reagirati kako bi obranio tečaj. Koliko bi ta borba mogla biti intenzivna, zasad je nepoznato. Bude li povlačenje manjeg intenziteta, HNB bi mogao reagirati intervencijama na deviznom tržištu čime bi se iscrpljivale devizne rezerve zemlje.

Zatim bi mogle biti uvedene mjere poput povećanja stope adekvatnosti kapitala, povećanja količine stranog novca koji banke moraju imati u HNB-u ili pak strožim propisima po pitanju onoga što ulazi u lošu imovinu. Takvim intervencijama banke bi dodatno smanjile raspoloživost kredita, što i ne bi bilo strašno budući da u uslijed stagniranja gospodarskog rasta potražnje gotovo i nema. Navedenim mjerama mogle bi biti ugrožene manje banke, što bi ubrzalo njihovu konsolidaciju.

Najgori scenarij

Ako bi strane banke počele masovno povlačiti novac, HNB bi morao odgovoriti snažnijim mjerama. Stabilnost kune našla bi se pod velikim pritiskom. Krajnja mjera u kojoj bi uz HNB vjerojatno morala sudjelovati i Vlada bila bi zabrana iznošenja kapitala. U tom bi slučaju očekivao nastao veliki sukob između banaka i HNB-a, a izgledno i Vlade i EU zbog kršenja odredbe o slobodnom protoku kapitala. Takva eventualna zabrana bila bi privremena jer zbog nje ne bi ulazio kapital u Hrvatsku. Dakle, na mjere HNB-a utjecat će intenzitet povlačenja novca, koji bi bio uzrokovan događanjima u eurozoni.

U trećem, najgorem scenariju HNB bi izgubio bitku, a novac bi napustio Hrvatsku. Posljedice bi bile velike. Zbog povlačenja eura kuna bi sve brže devalvirala čime bi dodatno rasla potražnja za eurom. Istodobno bi narasle rate svih kredita s valutnom klauzulom pa bi i broj stečajeva i nenaplativih kredita porastao. Buduća bi se vlada, nakon izbora u prosincu, našla na udaru prosvjeda, a ovisno o težini krize pitanje je i koliko bi opstala.

Devalvacija bi pak koristila izvoznicima čiji bi proizvod bio jeftiniji stranim kupcima, ali samo ako se ista takva sistemska kriza ne dogodi i u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Nije isključeno da bi intenziviranjem te krize i dio banaka zatvorio poslovnice u Hrvatskoj, čime bi se morale tražiti alternativne banke. U takvoj situaciji, ali i još prije prilikom većeg odljeva kapitala u regiji, uključio bi se MMF svojom financijskom podrškom.

U cijeloj toj situaciji Hrvatska bi vrlo izgledno prešla na fleksibilan tečaj. Guverner Rohatinski, koji je od 2010. godine po svaku cijenu branio tečaj, tada bi, pred kraj svog mandata (srpanj 2012.), doživio debakl. Stoga se očekuje da će HNB pod svaku cijenu čuvati novac u Hrvatskoj.

Tri scenarija krize banaka

1. scenarij

- europski lideri koordiniranom akcijom smiruju financijsko tržište

- banke ne povlače kapital iz podružnica u srednjoj i istočnoj Europi

- u Hrvatskoj situacija nepromijenjena, banke zadržavaju visoku likvidnost

- HNB ne uvodi nikakve mjere

- zasad najizgledniji scenarij

2. scenarij

- bankama u eurozoni rastu gubici i nedostaje kapital

- počinje povlačenje novca iz srednje i istočne Europe

- devalvacija kune, HNB uvodi mjere za sprječavanje odljeva novca

- mjere ugrožavaju male banke, velike ne povlače veće količine novca

- HNB stabilizira tečaj

3. scenarij

- strane banke ostaju bez kapitala i masovno povlače kapital s drugih tržišta

- HNB prisiljen oštro reagirati, zabrana iznosa kapitala

- sukob HNB-a i Vlade s bankama i EU

- iznošenjem novca jača euro, rastu rate kredita i stečajevi

- izvoznicima raste konkurentnost

- mogući prosvjedi i pad Vlade

- dolazak MMF-a

- Hrvatska uvodi fleksibilan tečaj i mijenja ekonomsku politiku

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Business.hr-a od 19. listopada 2011. Ako se želite pretplatiti na Business.hr, to možete učiniti ovdje.