HNB gospodarstvu predviđa minus do 1,6 posto

Hrvatska narodna banka predviđa da će pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi do 1,6 posto.

Iz središnje banke upozoravaju da kriza na tržištu državnog duga u eurozoni povećava rizik od slabljenja oporavka međunarodnog gospodarstva, što oslabljuje izglede za oporavak hrvatske ekonomije zasnovan na rastu izvoza te dodatno naglašava potrebu usmjeravanja ekonomske politike na jačanje konkurentnosti gospodarstva i osiguravanje solventnosti javnog sektora.

Pretpostavljajući izostanak znatnijeg dinamiziranja rasta u eurozoni te, kao posljedicu toga, izostanak izvozne potražnje, u HNB-ovoj publikaciji Financijska stabilnost ocjenjuje se da će se prema osnovnom scenariju rast BDP-a u Hrvatskoj u 2010. kretati u umjereno negativnoj zoni, s padom do 1,6 posto.

Istodobno očekuju da će se nastaviti smanjivati vanjska neravnoteža u obliku manjeg manjka na tekućem računu platne bilance (oko četiri posto BDP-a) i sporijeg rasta inozemnog duga.

Nužno promijeniti obrazac rasta

Naglašava se nužnost promjene dosadašnjeg obrasca rasta zasnovanog na domaćoj potražnji prema izvozno vođenom rastu, što nameće preusmjeravanje aktivnosti iz sektora nerazmjenjivih prema sektorima razmjenjivih dobara odnosno izvoznim sektorima.

Ističe se da ekonomska politika treba biti usmjerena na jačanje međunarodne konkurentnosti te osiguravanje solventnosti javnog sektora.

Radi jačanja konkurentnosti, navode iz HNB-a, važno je povećati fleksibilnost tržišta rada te politikom plaća osigurati pad jediničnih troškova rada u odnosu na EU. Istodobno treba poboljšati investicijsku klimu kako bi se nužno rebalansiranje ekonomije prema izvoznim sektorima odvijalo što lakše i brže.

Kako bi se osigurala solventnost javnog sektora, fiskalna politika treba nastaviti s konsolidacijom u smjeru postizanja održive razine javnog duga. Takav zahtjev, napominje se, dodatno dobiva na težini u kontekstu očekivanja više cijene kapitala i niže potencijalne stope rasta u odnosu na prethodno razdoblje.

Deficit opće države treba svesti na nulu

To zahtijeva svođenje ukupnog strukturnog manjka opće države na nulu, što podrazumijeva višak u primarnoj bilanci. Osim osiguravanja fiskalne solventnosti, takvo bi pravilo omogućilo da se u uvjetima recesije umjerenim manjkom pomogne stabilizirati ekonomija, a u uvjetima natprosječnog rasta formiraju viškovi koji bi sprečavali pregrijavanje ekonomije, pojašnjavaju iz HNB-a.

Za to je potrebna i jasna srednjoročna strategija rashoda i prihoda kako bi se transparentno mogli sagledati svi rizici i kako bi se osigurala šira podrška javnosti, vodeći pritom računa i o međugeneracijskoj raspodjeli tereta konsolidacije.

Pritom, smatraju u HNB-u, treba voditi računa o činjenici da velika kolebljivost poreznih prihoda smanjuje kredibilitet fiskalne politike, a time i kapacitet za zaduživanje, pa u poreznom sustavu treba zadržati postojeći dominantan oslonac na stabilnije potrošne poreze.

Važnost reformi zdravstva i mirovinskog sustava

Napominje se da su za vjerodostojnost fiskalne politike od velike važnosti i reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koje trebaju osigurati dugoročno održivu razinu manjkova tih sustava, a time i implicitnog javnog duga.

Osim toga, politikom restrukturiranja javnih poduzeća potrebno je osigurati stabilnost potencijalnog javnog duga nastalog na osnovi državnih jamstava tim poduzećima.

U HNB-u ocjenjuju da Vladin program gospodarskog oporavka sadržava dobre smjernice te istodobno naglašavaju da će dosljedno provođenje programa biti važno za percepciju financijskih tržišta.

Dodaju da razborita fiskalna politika otvara prostor za relativno olabavljenu monetarnu politiku, koja održava visoku razinu likvidnosti bankarskog sektora bez pritiska na tečaj kune prema euru.