HNB: Građani će sve teže otplaćivati kredite

Iako se ne očekuje ni rast kamata, nastavak rasta nezaposlenosti i očekivani pad plaća vjerojatno će povećati udjel loših kredita, a u HNB-u tvrde da ne postoji velika opasnost za financijsku poziciju banaka koju bi mogli ugroziti samo ekstremni šokovi.

Znatnije smanjenje kamatnih stopa u 2010. godini teško se može očekivati iako će se troškovi financiranja banaka vjerojatno smanjivati, stoji u Financijskoj stabilnosti, najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke.

Prema obrazloženju analitičara središnje banke, troškovi ispravaka vrijednosti na makroekonomske poremećaje reagiraju s određenim vremenskim odmakom, pritisak makroekonomskih kretanja na klijente banaka, a time i trošak ispravaka vrijednosti zadržat će se na visokoj razini i u 2010. godini.

Simulacije HNB-a za 2010. upućuju na mogućnost dodatnog pogoršanja ranjivosti zaduženih kućanstava, što će ovisiti o konkretnoj kombinaciji šokova. Smanjenje zaposlenosti i plaća, s otprije prisutnim rizicima promjene kamatnih stopa i deviznog tečaja, još će više narušiti sposobnost uredne otplate dugova kućanstava te povećati udjel loših kredita u ukupnim plasmanima banaka tom sektoru.

Pritom do povećanja udjela duga u ranjivim kućanstvima 1 postotni bod može dovesti pad zaposlenosti od približno 2 posto, deprecijacija tečaja kune otprilike 5 posto ili rast kamatnih stopa približno 0,5 postotnih bodova.

Oporavak zarada 2011.

Budući da se u 2010. godini ne očekuje nastavak tendencije rasta aktivnih kamatnih stopa banaka, kao ni znatna deprecijacija deviznog tečaja, pritisci na rast iznosa otplate kredita kućanstvima trebali bi se smanjiti. Istodobno će glavni rizik za kreditnu sposobnost kućanstava proizlaziti iz mogućeg pada raspoloživog dohotka kućanstava zbog smanjenja zaposlenosti i realnih plaća, koji bi trebao biti blaži nego u 2009. godini, pa bi se stoga mogao usporiti i rast udjela duga u ranjivim kućanstvima.

Premda bi trend rasta ionako znatne kamatne i valutne izloženosti sektora kućanstava u kombinaciji s nepovoljnim kretanjem raspoloživog dohotka kućanstava mogao narušiti kvalitetu kreditnog portfelja banaka u tom segmentu poslovanja, provedena analiza pokazuje kako su potrebni ekstremni šokovi da bi to pogoršanje znatnije utjecalo na financijsku poziciju banaka.

Tijekom 2010. vjerojatno će početi intenzivnije kreditiranje poduzeća i stanovništva, ali materijalizacija kreditnog rizika još će neko vrijeme opterećivati poslovanje banaka pa se snažniji oporavak zarada banaka ne može očekivati prije 2011. godine.

Nepovoljna makroekonomska klima i turbulencije na financijskim tržištima potaknule su banke da krajem 2008. godine, osim valutnog rizika, na klijente u većoj mjeri počnu prebacivati i kamatni rizik jačanjem kreditiranja uz promjenjivu kamatnu stopu.

Porast kamata

Porast aktivnih kamatnih stopa odnosio se prije svega na sektor stanovništva, u kojem je vidljiv porast kamatnih stopa na sve kredite, a trend rasta kamatnih stopa na kredite trgovačkim društvima zaustavljen je sredinom 2009. godine.

Trgovačka društva već su znatno opterećena visokim troškovima financiranja, a recesijski pritisci snažno su se odrazili na porast loših kredita tog sektora pa bi banke daljnjim povećanjem kamatnog tereta dodatno narušile njegovu sposobnost otplaćivanja dugova. Pesimistična očekivanja za iduću godinu, što se tiče izloženosti banaka izravnom i neizravnom kreditnom riziku, kao i opreznije upravljanje likvidnošću, uzrokovali su brži rast aktivnih od pasivnih kamatnih stopa te skraćivanje ročnosti kreditnog portfelja.

Time banke pokušavaju dio potencijalnih gubitaka po kreditnom portfelju ugraditi u kamatnu razliku, koja je snažno porasla 2009. godine.

U domaćim bankama je rast udjela loših u ukupnim kreditima poduzećima počeo punih godinu dana nakon početka pada realne aktivnosti gospodarstva. Njihov se rast nastavlja i u početnoj fazi gospodarskog oporavka, a preokret tih trendova ne može se očekivati ni početkom 2010. godine. Unatoč rastu loših kredita, banke u budućnosti ne bi trebale imati velikih problema, bez obzira na pad dobiti, zaključuju u HNB-u.