Hrvatska nespremna za drugu recesiju, samo smo se zadužili na vrijeme

I prije nego što je europski povjerenik za ekonomiju i fiskalnu politiku Olli Rehn službeno objavio da se Europa nalazi pred novom recesijom, to se itekako uočavalo i u hrvatskom gospodarstvu.

Makroekonomist SG - Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je prelijevanje novog vala krize iz eurozone u Hrvatsku vidljivo već od ljeta. Zato su domaći makroekonomisti i prije nego što je Europska komisija objavila korekciju i snižavanje svojih makroekonomskih prognoza za Hrvatsku za ovu i sljedeće dvije godine isto učinili.

Uostalom, ljetos su redom, nakon što je Vlada objavila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011.-2013., upozoravali da su one nerealne i preoptimistične kad najavljuju da će, među ostalim, BDP u ovoj godini porasti za 1,5 posto, u sljedećoj za 2 posto, a u 2013. za 2,5 posto. Sada je i Europska komisija isto poručila korigiravši naniže i svoje prognoze hrvatskog gospodarskog rasta. Bruxelleske su brojke više nego upola niže od onih iz Vladinih smjernica – u 2011. hrvatski BDP rast će za 0,6 posto, u 2012. za 0,8 posto, a u 2013. za 1,2 posto.

Gluhi na upozorenja

Gospodarstvenici su pak i prije ljeta najavljivali da će sljedeća poslovna godina biti i gora od ove, pogotovo ako se ništa ne promijeni u ekonomskoj i fiskalnoj politici zemlje te ako izostanu reforme koje se uporno najavljuju, a još upornije odgađaju. Zdeslav Šantić kaže da će promjene i rezovi, upravo zato što smo ih odgađali, u sljedećoj godini morati biti oštriji i morat će se provoditi u kraćem roku, zbog čega će se drugi europski recesijski val u Hrvatskoj još žešće osjetiti nego u zemljama usporedivim s njom.

Hrvatska je danas osjetljivija na vanjske poremećaje nego što je bila 2008. godine, smatra Šantić, jer ima nepovoljniji javni dug, nepovoljniju strukturu potražnje i nepovoljniji inozemni dug. Dodaje i da "bilježimo smanjenje narudžbi sa stranih tržišta i rast cijena zaduživanja svih domaćih sektora". I prije krize bilo je očito da će Hrvatska u odnosu na regionalno okruženje teško privlačiti strane investicije, pa će i u sljedećem razdoblju strana ulaganja uglavnom privlačiti u sklopu privatizacijskih procesa, a greenfield i slične investicije eventualno može očekivati nakon što privatizaciju privede kraju.

Zadužili se na vrijeme

Donekle je jedino utješno što je "Hrvatska svoje potrebe za zaduživanjem obavila prije ljeta", pa je barem s te strane još neko vrijeme zaštićena od dodatnih udara, podsjeća Šantić. No što će se događati sljedeće godine i po kojoj će se cijeni zaduživati kad prije sljedećeg ljeta bude morala krenuti u novi krug plasiranja svojih državnih obveznica, Šantić za sada ne želi prognozirati jer puno će toga ovisiti o potezima koje će nova vlada odmah početi povlačiti.

Svi spremni osim nas?

Sudeći, međutim, po dosadašnjem tijeku predizborne kampanje, u kojoj je sve drugo preče od jasnog izjašnjavanja o tome koje konkretne mjere i reforme kandidati za sastavljanje nove vlade namjeravaju odmah poduzeti, teško je povjerovati da će i početkom sljedeće godine biti jasnije hoće li se hrvatsko gospodarstvo uspjeti othrvati drugom recesijskom valu i konačno početi brže oporavljati.

Zato i ne čudi skepsa s kojom, primjerice, predsjednik HUP-a Ivan Ergović prati predizborno nadmudrivanje političkih stranaka jer u njemu uglavnom ne prepoznaje spremnost za rješavanje gospodarskih problema koji ignoriranjem neće nestati nego će postati sve veći i razorniji po naše društvo.

"Tome već svjedočimo jer dok su zemlje u regiji koje su u krizi poduzimale proaktivne mjere za pomoć gospodarstvu zabilježile oporavak, mi tek sada imamo prestanak pada i stagnacije."