Hrvatska je druga u Europi po gustoći optičkih kabela na četvornom kilometru. Nažalost, "optička" mreža koja je u suvlasništvu HEP-a, HŽ-a, Janafa, Plinacra, Ine, HAC-a, Autoceste Zagreb-Rijeka te Hrvatskih cesta tek se dijelom iskorištava.
Neupotrijebljeni dio te DTK infrastrukture mogao bi se slobodno staviti na tržište odnosno mogao bi se dati u zakup novim operaterima. Tako bi pojedini operateri mogli uzeti u zakup dio mreže, dok bi drugim bila dovoljna svojevrsna posudba veze za prijenos većih količina podataka. Treći bi pak mogli postaviti svoje optičke kabele u postojeću DTK kanalizaciju.
Podsjećamo kako je svojedobno Tonči Tadić, saborski zastupnik HSP-a i znanstvenik Instituta Ruđer Bošković, koji se sustavno bavio ovom problematikom, istaknuo da bi iskorištavanjem ove mreže cijela državna uprava, lokalna samouprava i javna poduzeća mogla imati besplatnu telefonsku i internetsku komunikaciju, što bi u konačnici donijelo znatnije uštede državnom proračunu. Time bi ujedno bila prekinuti dosadašnja nelogična praksa MUP-a, MORH-a i obavještajno-sigurnosnih službi koje za svoje potrebe koriste usluge Deutsche Telekoma.
Neupotrijebljeni dio te DTK infrastrukture mogao bi se slobodno staviti na tržište odnosno mogao bi se dati u zakup novim operaterima. Tako bi pojedini operateri mogli uzeti u zakup dio mreže, dok bi drugim bila dovoljna svojevrsna posudba veze za prijenos većih količina podataka. Treći bi pak mogli postaviti svoje optičke kabele u postojeću DTK kanalizaciju.
Podsjećamo kako je svojedobno Tonči Tadić, saborski zastupnik HSP-a i znanstvenik Instituta Ruđer Bošković, koji se sustavno bavio ovom problematikom, istaknuo da bi iskorištavanjem ove mreže cijela državna uprava, lokalna samouprava i javna poduzeća mogla imati besplatnu telefonsku i internetsku komunikaciju, što bi u konačnici donijelo znatnije uštede državnom proračunu. Time bi ujedno bila prekinuti dosadašnja nelogična praksa MUP-a, MORH-a i obavještajno-sigurnosnih službi koje za svoje potrebe koriste usluge Deutsche Telekoma.