Hrvatski bankarski sektor konkurentan

"Hrvatski bankarski sektor, u kojem je više od 90 posto banaka u vlasništvu inozemnih grupacija, se smatra konkurentnim. Promjene u međunarodnom i nacionalnom gospodarskom okružju, zajedno s daljnjim mjerama čiji je cilj ograničenje rasta kreditiranja i zaduženja banaka u inozemstvu, tijekom 2008. godine su pridonijele znatno sporijem rastu bankovne aktive“, smatra Ivan Fabijančić, zamjenik direktora u konzultantsko-revizorskoj kući Deloitte.

Prema njegovim riječima spomenuta situacija je središnjoj banci omogućila ubrizgavanje dodatne likvidnosti u sustav kroz ublažavanje nekih mjera, bez štetnog utjecaja na njezine ciljeve. Budući da je većina banaka solidno kapitalizirana, sustav ostaje stabilan.

Banke su svoje aktivnosti kreditiranja uglavnom usmjerile na kredite kućanstvima i stambene kredite. Zagrebačka banka, članica Grupe Unicredit, i dalje zauzima vodeće mjesto na tržištu ispred Privredne banke Zagreb, članice Grupe Intesa Sanpaolo.

Bankarski sektor u Adria regiji bilježi rast aktive, koji je ipak u većini slučajeva sporiji nego proteklih godina. Unatoč različitim stupnjevima razvoja u regiji, u svim zemljama su zamjetni neki svjetski trendovi poput, recimo, pada kreditiranja.

Oko 95 posto banaka u Bosni i Hercegovini je u vlasništvu inozemnih bankarskih grupacija, pretežito iz Austrije. Rastuće kamatne stope su usporile potražnju za kreditima, osobito tijekom 2009. godine. Banka iz grupacije Raiffeisen i dalje je najveća banka u Bosni i Hercegovini.

„U makedonskom bankarskom sektoru zamjetna je visoka koncentracija triju najvećih banaka koje zauzimaju gotovo dvije trećine tržišta, sa Stopanskom bankom Skopje na vodećem mjestu.

Crna Gora je radi očuvanja stabilnosti bankarskog sustava uvela nekolicinu mjera za povećanje likvidnosti i jačanje povjerenja u banke. Najveća banka u visoko koncentriranom bankarskom sustavu zemlje je Crnogorska komercijalna banka“, stiče Fabijančić.

Slovenija je 2008. zabilježila pad kreditiranja, što je bila posljedica otežanog pristupa inozemnim izvorima financiranja, strožih standarda kreditiranja i rastućih realnih kamatnih stopa. No, valja napomenuti da je stopa rasta u 2007. godini bila iznad prosjeka. Za razliku od situacije u drugim zemljama regije, udio inozemnih većinskih vlasnika u bankama je ispod 30 posto.

Premda se trend slabljenja koncentracije protegnuo i kroz 2008. godinu, tržišna koncentracija u slovenskom bankarskom sektoru i dalje je iznad prosjeka Europske unije zahvaljujući ubrzanom rastu banaka u pretežito inozemnom vlasništvu te malih banaka, objašnjava Fabijančić.

Financijski sustav u Srbiji i dalje je zamjetno koncentriran u bankama, koje u ukupnoj aktivi financijskog sustava sudjeluju sa 90 posto. Nakon reformi s početka ovoga desetljeća, financijski sektor bilježi sve veću uspješnost u poslovanju. Inozemne banke, na koje otpada manje od 80 posto aktive, tome su pridonijele kroz financiranje rasta kreditiranja.

Suženje tržišta kreditiranja za matične banke, paralelno sa slabljenjem gospodarske aktivnosti u zemlji, snažnije se odražava u 2009. godini nego što je to bio slučaj tijekom 2008. godine. Banka Intesa je i dalje najveća banka u zemlji, a slijede je Komercijalna banka i Raiffeisenbank. Banke u Srbiji znatno su manje od svojih sestrinskih banaka u regiji, što je dijelom i posljedica čuvanja deviza u procijenjenoj protuvrijednosti od oko 4 milijarde američkih dolara „u čarapi“, zaklučuje Fabijančić.