Prosječna kamatna stopa na stambene kredite od 6,4 posto i dalje je u okviru intervala Eurozone, ali samo zahvaljujući ulasku Slovačke u Eurozonu prošle godine. Bez uključivanja slovačkih podataka, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj bile bi više od najviših stopa u Eurozoni, istaknuo je Bohaček predstavljajući najnovije analize HUB-a.
No, kamatne stope na stambene kredite kod nas su još uvijek niže nego u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU, ali još nisu prihvatile euro.
Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja Eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala EU. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile Euro, te su stope niže samo u Češkoj.
S druge strane, napominje Bohaček, kratkoročne stope za poduzeća u Hrvatskoj uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone. Razlozi za to su veći rizik likvidnosti nego u Eurozoni, slaba osjetljivost kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, kao i veći udio SME među tražiteljima kredita.
Rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s Eurozonom Bohaček objašnjava time što se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije.
Stoga bi za smanjenje kamatnih stopa trebalo primijeniti politike koje najviše djeluju na glavne komponente u njihovoj strukturi - troškove rizika i regulacije. To pak znači treba provoditi strukturnu reformu i fiskalnu prilagodbu, kojima bi se smanjili rizici i potaknuo gospodarski rast, kaže Bohaček.
No, kamatne stope na stambene kredite kod nas su još uvijek niže nego u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU, ali još nisu prihvatile euro.
Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja Eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala EU. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile Euro, te su stope niže samo u Češkoj.
S druge strane, napominje Bohaček, kratkoročne stope za poduzeća u Hrvatskoj uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone. Razlozi za to su veći rizik likvidnosti nego u Eurozoni, slaba osjetljivost kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, kao i veći udio SME među tražiteljima kredita.
Rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s Eurozonom Bohaček objašnjava time što se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije.
Stoga bi za smanjenje kamatnih stopa trebalo primijeniti politike koje najviše djeluju na glavne komponente u njihovoj strukturi - troškove rizika i regulacije. To pak znači treba provoditi strukturnu reformu i fiskalnu prilagodbu, kojima bi se smanjili rizici i potaknuo gospodarski rast, kaže Bohaček.