HUP: Problemu nelikvidnosti pristupiti hrabro i operativno

Hrvatska udruga poslodavaca spremna je pomoći u rješavanju problema nelikvidnosti, a tomu treba pristupiti hrabro i operativno, istaknuli su danas čelnici HUP-a.

HUP će vrlo rado sudjelovati, ako se napravi projekt kojim bi se zaista problem nelikvidnosti pokušao maksimalno rješiti, rekao je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak na susretu s novinarima.

Kuštrak smatra da bi se, ako se i Vlada i svi kojih se to tiče potrude, tijekom ljeta ta situacija mogla popraviti.

U HUP-u smatraju da je za rješenje problema nelikvidnosti potrebna dubinska analiza, da treba uzeti u obzir i državna i javna poduzeća, ali i lokalnu samoupravu i poduzeća u njenom vlasništvu te privatna poduzeća.

Vezano za poduzeća bez zaposlenih, koja se spominju kao jedan od generatora nelikvidnosti, u HUP-u kažu kako oni nemaju uvjeta za izradu popisa takvih tvrtki te da bi podržali da se iskoriste već postojeći registri.

Mi nemamo uvjete za izradu takvog popisa, no ono što bi podržali je da se iskoristi već postojeći registar financijskih izvješća i postojeći sudski registar tako da se razdvoje tvrtke koje ne posluju a dužne su, od tvrtki koje posluju i imaju problema, rekao je Kuštrak.

Klasična multilateralna kompenzacija nije realna

U HUP-u smatraju da klasična multilateralna kompenzacija u Hrvatskoj nije realna, a kao moguća rješenja problema nelikvidnosti navode neku vrstu faktoringa, ciljane kompenzacije, cesije.

U HUP-u su se osvrnuli i na predložene izmjene Zakona o radu i pitanje kolektivnih ugovora, napominjući da se produžena primjena stečenih prava iz kolektivnih ugovora koja može trajati u nedogled, kao u Hrvatskoj, ne prakticira u razvijenijim zemljama, već se to rješava prilikom potpisivanja tih ugovora. Navode i kako je taj institut u Sloveniji ograničen na godinu dana, a u Srbiji na 30 dana.

U HUP-u smatraju i da bi bilo dobro da se ponovo otvori pitanje Zakona o minimalnoj plaći, budući postojeći nije najbolje napisan.

Prema Zakonu, iznos minimalne plaće se s početkom lipnja svake godine usklađuje s rastom prosječne plaće i stopom rasta BDP-a iz godine prije.

Miimalna plaća trebala bi - pasti?

Imamo nedorečene zakone, smatraju u HUP-u i objašnjavaju kako je minimalna plaća zakonom vezana uz rast BDP-a, ali zakon ne govori što u slučaju kada BDP pada. Tako bi, smatraju u HUP-a, zbog prošlogodišnjeg pada BDP-a i bruto minimalna plaća trebala biti smanjena s dosadašnjih 2814 kuna i iznositi 2644 kune.

Državni zavod za statistiku u Narodnim je novinama krajem prošlog tjedna objavio da visina minimalne plaće i za razdoblje od 1. lipnja 2010. do 31. svibnja 2011. ostaje ista i iznosi 2814 kuna.