I dalje crno - proizvodnja u veljači potonula četiri puta više od očekivanja

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači pala neočekivano oštrih 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine pa bi i u prvom tromjesečju domaće gospodarstvo moglo pasti.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u veljači industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 1,9 posto u odnosu na siječanj, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 4,1 posto.

To je veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrija oslabila za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Njihove procjene kretale su se od pada proizvodnje za 4,4 posto do rasta od dva posto.

Zajedno s padom od 6,7 posto u siječnju, ukupno je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala za 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Snažan pad industrijske proizvodnje u prva dva mjeseca u skladu je s našim očekivanjima da bi u ovoj godini proizvodnja mogla pasti oko 2,5 posto. Pritom bi u drugoj polovici godine podaci trebali biti bolji", kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Pad proizvodnje posljedica je, kaže, daljnjeg restrukturiranja u domaćem prerađivačkom sektoru, ali i nedostatka efikasnijih mjera za izlazak iz krize.

"Kretanja u industriji u prva dva mjeseca pokazuju da bi i u prvom ovogodišnjem tromjesečju mogli zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda, no taj bi pad trebao biti nešto manji nego u četvrtom lanjskom kvartalu, kada je iznosio 0,7 posto", kaže Šantić.

Dodaje i to da će pad industrijske proizvodnje vjerojatno dovesti do daljnjeg smanjenja potreba za radnom snagom, a to onda najavljuje daljnje probleme na tržištu rada.

U veljači je, u odnosu na isti lanjski mjesec, industrijska proizvodnja pala u većini sektora. Najviše je, 25 posto, pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja energije pala za 7,6 posto.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je 3,3 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda pala 2,6 posto.

Rast je zabilježen samo u proizvodnji intermedijarnih proizvoda – za 1,9 posto u odnosu na veljaču prošle godine.

"Rast proizvodnje u tom sektoru pokazuje da jedino segmenti koji su oslonjeni na inozemnu potražnju ostvaruju nešto bolje rezultate", zaključuje Šantić.