I Slovenci namjeravali uvesti porez na imovinu, no još nisu uspjeli

Prošlotjedno objašnjenje premijera Zorana Milanovića da će uvođenje poreza na imovinu potrajati jer je "to vrlo delikatan posao u koji nitko nije ulazio preko noći pa neće ni Hrvatska" ima uporište i u susjednoj Sloveniji. 

Slovensko Ministarstvo financija je, naime, sredinom 2010. godine objavilo prijedlog zakona o porezu na nekretnine koji se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2011. godine, ali još uvijek nije usvojen zbog komplikacija nastalih u pripremi i stvaranju nužnih uvjeta za njegovu realizaciju.

Pahorova vlada inicirala je uvođenje poreza na nekretnine kako bi zamijenila komunalne naknade kao osnovni izvor financiranja jedinica lokalne samouprave, a sada je to najavila i Milanovićeva vlada. Vlada Slovenije obrazlagala je da želi uvesti cjelovitiji, pravedniji i pregledniji sustav oporezivanje nekretnina jer bi se porez na nekretnine plaćao ovisno o procijenjenoj tržišnoj vrijednosti nekretnina, a ne više po četvornome metru nekretnine, koji je bio temeljni kriterij za izračun iznosa komunalnih naknada koje se naplaćuju od vlasnika nekretnina.
 

Rok od 45 dana

Predloženo je da se porez na nekretnine plaća na sve nekretnine u Sloveniji koje su upisane u registar nekretnina, od stanova, kuća i poslovnih prostora, građevinskog i poljoprivrednog zemljišta do garaža, kleti i vikendica. Osnovica za izračun poreza bit će 80 posto prosječne vrijednosti nekretnine koju će izračunati Geodetska uprava Slovenije i dostaviti je svakom vlasniku nekretnine prije razrezivanja poreza kako bi u roku od 45 dana mogli dati svoje primjedbe. Geodetska uprava je prosječnu vrijednost pojedinih nekretnina izračunavala na temelju prodajnih cijena sličnih nekretnina postignutih na tržištu nekretnina na konkretnom području. Kako se, međutim, posao na uspostavljanju registra nekretnina i izračuna prosječnih cijena pojedinih nekretnina odužio, zakon o porezu na nekretnine još nije izglasan u slovenskom parlamentu iako je prošao javnu raspravu i zapravo je u cijelosti pripremljen.

Predloženim zakonom propisane su i stope poreza koje će se u prvoj godini njegove primjene primjenjivati u pojedinim općinama i gradovima, a iznose između 0,028 i 0,375 posto.
 

Najmanje 0,03 posto

Tako bi se, primjerice, za stan u Ljubljani površine 70 četvornih metara procijenjene vrijednosti 190.000 eura plaćao porez u iznosu od 100 eura godišnje, koliko iznosi i komunalna naknada koju sada plaćaju vlasnici takvoga stana. Nakon prve godine primjene zakona općine i gradovi sami će određivati visinu poreznih stopa, s time da ona ne smije biti manja od 0,03 posto, a zakonom nije propisana njihova gornja granica. Kako je Geodetska uprava Slovenije potkraj prošle godine objavila registar svih nekretnina i njihove procijenjene vrijednosti, donošenje i primjena predloženog zakona sada ovisi samo o tomu kad će biti izabrana nova slovenska vlada jer se ne očekuje da će, neovisno o njezinu sastavu, išta mijenjati u predloženom zakonu.