IFJ: Nova ograničenja nemaju smisla jer se Vlada ne pridržava ni postojećih

Od 1996. do lipnja 2011. godine Vlada i Sabor odobrili su ukupno 1257 državnih jamstava u iznosu od 148,2 milijarde kuna. Aktivna jamstva narasla su sa 0,7 posto u 1996. na 16,6 posto BDP-a u 2011.

Aktivna jamstva su do 2008. u prosjeku činila oko 8 posto BDP-a. Od 2008. do lipnja 2011. njihov je udjel porastao dvostruko, odnosno za 8,6 postotnih bodova, utvrdila je analiza Instituta za javne financije.

Vlada u 2011., nakon stanke od četiri godine, ponovno odobrava činidbena jamstva brodogradilištima, međutim u Izvješću o izdanim jamstvima za prvo polugodište 2011. nema informacija o toj vrsti jamstva iako je jedno jamstvo izdano početkom lipnja 2011.

Postoji velika vjerojatnost da Vlada u 2011. probije limit od 4,9 mlrd. kuna za izdavanje financijskih jamstava. Samo u prvoj polovici 2011. odobreno je 3,8 mlrd. kuna, što je oko 80 posto ukupnog limita za 2011. Uz višegodišnju Vladinu praksu nepridržavanja postojećih ograničenja, teško je vjerovati da bi imalo smisla uvesti dodatna zakonska ili ustavna fiskalna ograničenja i pravila na jamstva i javni dug, zaključuju u IJF-u.

Jamstvena pričuva za cijelu 2011. iznosi 1 mlrd. kuna, a Vlada je već u prvom polugodištu iz te pričuve potrošila 667 mil. kuna zbog protesta (naplate) jamstava. Protestirana su jamstva dana brodogradilištima (Brodosplit, Brodotrogir, Uljanik, Kraljevica, 3. maj), hotelskim društvima (Plat, Šolta, Medena, Vis, Živogošće, Podgora, Hum, Omišalj i Lipik), poljoprivrednom poduzeću (IPK Osijek), Vjesniku, Croatia Airlinesu te dvjema lokalnim jedinicama (Vukovar i Imotski). Njihove dospjele kreditne obveze u iznosu od 646 mil. kuna Vlada je podmirila iz jamstvene pričuve, a 21 mil. kuna primicima od regresne naplate jamstava od dužnika.

Zanimljivo, u prvoj polovici 2011. državna Hrvatska poštanska banka je protestirala 54 mil. kuna jamstava. Od 2006. do lipnja 2011. brodogradilišta i HŽ zadužili su se, uz državno jamstvo, kod HPB-u iznosu od 1,3 mlrd. kuna. Uz sve to Vlada je u 2010. sa 450 mil. kuna iz državnog proračuna ponovno dokapitalizirala HPB.

Od 1998. do 2011. Vladi je došlo na naplatu (protestirano) 9,8 mlrd. kuna jamstava, a samo u posljednje dvije i pol godine oko 2,9 mlrd. kuna. Izvorni dužnici su od 1998. do 2011. vratili državi samo 606 mil. kuna ili 6,7% od ukupno protestiranog iznosa jamstava.

Vlada je relativno dobro procijenila mogućnosti protesta jamstava, zbog čega od 2008. u jamstvenu pričuvu ostavlja godišnje po 1 mlrd. kuna. Nažalost, sredstva jamstvene pričuve u 2009. čak nisu bila dovoljna zbog protesta 2 mlrd. kuna, zbog čega je Vlada morala koristiti dio sredstava iz proračuna i dio primitaka od zaduživanja izdanjima obveznica. U travnju 2011. dug brodogradilišta od 11,3 mlrd. kuna pretvoren je u dug opće države.

Jednim administrativnim potezom Vlada je povećala dug opće države i smanjila potrebu izdavanja novih jamstava u drugoj polovici predizborne 2011. Dug brodogradilišta dospijevat će do 2014., a nakon toga prisutni su potencijalni rizici dospijeća jamstava izdanih Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama. Međutim, po tim jamstvima manji su rizici protesta jer ta trgovačka društva osiguranje mogu jamčiti naplatom naknada. Istina, naplaćeni prihodi od naknada su u kunama, a većina kreditnih obveza društava je u eurima, što upućuje na potrebu da Vlada vodi računa o valutnoj strukturi obveza svih društava kojima odobrava jamstva radi izbjegavanja rizika moguće promjene tečaja kune i dodatnog povećanja obveza.

Društva kojima država odobrava jamstva stvorila su kreditne obveze do 2037. godine. Iako je prosječna ročnost izdanih jamstava u 2011. oko pet godina, većina izdanih jamstava potencijalno bi mogla dospjeti na naplatu za dvije do tri godine, što dodatno stvara pritiske i potrebu za njihovim refinanciranjem. Od 2007. do 2011. skraćuje se vrijeme dospijeća izdanih jamstava na oko četiri godine te se vraća u razdoblje od 1996.–1999. kada su vjerovnici odobravali kredite društvima korisnicima jamstava s kraćim rokovima dospijeća. Time su vjerovnici za odobrene kredite uz državna jamstva penalizirali ne samo slabu kreditnu sposobnost izvornih dužnika nego i države. Vlada treba utvrditi ukupnu visinu i strukturu obveze izvornih dužnika te nastojati produljiti ročnost kredita uz koja se izdaju jamstva. Na taj bi se način spriječilo gomilanje obveza u kratkom roku (dvije do tri godine) kada usporedno s jamstvima dospijeva i znatan dio glavnice i kamata izdanih državnih obveznica.

Dospjele obveze za kamate i glavnicu izdanih obveznica rastu sa 11,1 mlrd. u 2012. na 15,6 mlrd. u 2013. te na čak 16,6 mlrd. kuna u 2014.