Ignoriraju li Vlada i HNB dužnike u švicarskim francima?

Udruga Franak, koja ima 3500 članova, službeno se obratila Direkciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a i predložila uspostavljanje suradnje koja bi bila usmjerena na pripremu zakonskih i podzakonskih akata koji bi u budućnosti uspješnije i pravednije regulirali odnose između poslovnih banaka i korisnika bankovnih i financijskih usluga.

Udruga Franak reagirala je i na objavljene podatke HNB-a o malom broju pritužbi građana na neregularnosti u poslovanju banaka koje su zaprimili u ovoj godini.

Naime, iz HNB-a su ustvrdili da su u dosadašnjem dijelu godine primili samo sedam pritužbi korisnika stambenih kredita s klauzulom o švicarskom franku. U evidenciji HNB-a nisu uračunate poruke potrošača koje se svode na opis situacije u kojoj su se pojedini zajmoprimci našli zbog rasta kreditnih obroka i nemogućnosti njihova podmirenja. Iz HNB-a su ustvrdili da se od njih ne traže konkretni podaci ili objašnjenja, a ni poduzimanje nekih mjera zbog možebitne sumnje u nezakonito postupanje banaka.
 

HNB ignorira problem

 
„Navedeni podaci upućuju na činjenicu da postoji golema razlika u percepciji učestalosti neregularnosti u poslovanju banaka od strane potrošača, korisnika bankovnih i financijskih usluga te Direkcije HNB-a zadužene za njihovu zaštitu“, navodi se u priopćenju udruge te ističe da se na službeni telefon udruge i njezinu službenu e-mail adresu svakodnevno javljaju korisnici kredita s deviznom klauzulom koji trebaju pomoć i savjet jer to ne mogu dobiti u banci čiji su klijenti.

Kako su priopćili iz udruge Franak, najčešće pritužbe odnose se na manipuliranje kreditnom sposobnošću, manipuliranje instrumentima osiguranja, jednostrano mijenjanje ugovorne kamatne stope bez prethodne obavijesti i obrazloženja, nedostavljanje novih otplatnih planova kao sastavnog dijela ugovora o kreditu    prije promjene visine kamatne stope, netransparentan obračun kamate i izračun mjesečnih anuiteta, netransparentan obračun i nezakonitu naplatu bankovnih naknada, istodobnu primjenu povećane kamatne stope i valutne klauzule na kredite vezane uz CHF u trenutku ekstremnog povećanja tečaja CHF, nemogućnost dogovora s bankom partnerom o dugoročnom kreditnom poslu, u kojem banka dovodi korisnika kredita u neravnopravan položaj izlažući ga dodatnim troškovima...
 

Banke gube povjerenje

 
„Postoje i indicije da poslovne banke već godinama prakticiraju opisano poslovno ponašanje, čime štete klijentima i opstruiraju razvoj zdrave konkurencije u ponudi kreditnih i drugih financijskih proizvoda“, navodi se u dopisu udruge Franak Direkciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a te naglašava da su banke takvim ponašanjem mnoge korisnike kredita dovele na rub bankrota izlažući ih mogućim ovršnim postupcima nad nekretninama čija je kupnja realizirana namjenskim stambenim kreditima, a svoje poslovanje izložile su rizicima usklađenosti (pravnim rizicima) i reputacijskim rizicima.
Iz udruge Franak upozorili su i kako je, premda poslovne banke reklamnim kampanjama nastoje zadobiti povjerenje korisnika svojih usluga i potencijalnih klijenata, nepobitna činjenica da banke gube povjerenje javnosti pa prosječan potrošač korisnik bankovnih i financijskih usluga sve manje vjeruje poslovnim bankama i proizvodima koje nude. Smatraju kako je gubitak povjerenja u poslovne banke posljedica činjenice da one ne posluju u skladu s dobrim poslovnim običajima te da ne vode računa o usklađenosti s drugim pozitivnim zakonima Republike Hrvatske.

„Takav način poslovanja, u kojem se ne poštuje princip jednakopravnosti ugovornih partnera, mogao bi nanijeti nenadoknadivu štetu korisnicima bankovnih i financijskih usluga te izazvati dugotrajno nepovjerenje u poslovne banke i njihove proizvode“, upozoravaju iz udruge Franak te zaključuju da bi donošenje nove zakonske regulative moglo biti prevencija od mogućih brojnih pojedinačnih tužbi građana korisnika bankovnih i financijskih usluga koje bi u budućnosti mogle preplaviti ionako pretrpane hrvatske sudove.