Novi rekord tečaja 6,72 kune
Ima li kraja muci "po švicarcu"?
Autor: Business.hr/ Hina | 13.02, 02.08.2011.
 Foto Fotolia |
Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana vezanih uz švicarski franak, pri čemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u švicarcima, a ratu za čak 47 posto autokredita diktira sve veći tečaj švicarske valute, podaci su koji govore o popriličnim razmjerima "dužničke krize" s kojom su se sučili bojni korisnici kredita u Hrvatskoj.
U okolnostima kada iz svjetskog gospodarstvu jednu lošu vijest praktički svakodnevno sustiže druga, tečaj franka, koji se u nesigurnim vremenima doživljava kao sigurno utočište, na svjetskim valutnim tržištima dramatično raste, što se, dakako, odražava i na tečajnim listama hrvatskih banaka.
Tako je novi povijesno najviši srednji tečaj franka od 6,72 kune na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a za 52 posto veći nego što je bio prije tri godine.
Sukladno tome, u nebo su poletjele i rate kredita vezanih uz švicarac, a zavisno od visine i dužine roka otplate stambenih kredita neki se njegovi korisnici s nevjericom suočavaju i sa činjenicom da su i nakon pet godina otplate dužni više nego na početku.
Sada se mogu čuti i neke ocjene da su si za to samo krivi, jer su u svojoj "pohlepi" posegnuli za kreditima sa svojedobno najpovoljnijim uvjetima.
No, oni s malo dužim pamćenjem sjećaju se kako su svojedobno banke naveliko reklamirale kredite u švicarcima, nerijetko ih osobni bankari preporučivali klijentima, a dosta će korisnika kredita za kupnju automobila posvjedočiti i da ih nitko i nije pitao, već se kod dijela trgovaca povezanih sa određenim bankama podrazumijevalo da će autokredit biti u švicarskim francima.
Rate lete u nebo
Ocjenjivali to ovako ili onako, ostaje činjenica da su rate dugoročnog stambenog kredita, podignutoga ne iz potrošačke obijesti već za rješavanje životnog stambenog pitanja, porasle i za više od 50 posto u odnosu na početak.
Podaci pokazuju da je danas utvrđeni rekordno visoki srednji tečaj franka (od 6,725 kuna) za 14 posto veći nego na početku ove godine, te za 27 posto veći nego u istom vremenu lani. U usporedbi pak s početkom kolovoza 2009. veći je za oko 40 posto, a prema istom vremenu 2008. (kada je iznosio 4,43 kune) uzletio je za oko 52 posto.
Tako je primjerice i rata stambenog kredita, koja je u ljeto 2008. iznosila oko 3540 kuna (ili oko 800 franaka), po danas utvrđenom srednjem tečaju HNB-a skočila na 5380 kuna, što je povećanje za 1840 kuna ili za 52 posto.
Banke su, ističući da time žele ublažiti teret otplate svojim dužnicima, u zadnje vrijeme u više navrata snižavale kamate, a uključila se i Vlada dogovorom o produljenju roka otplate, što je naišlo na prilično mali odaziv korisnika tih kredita.
Vlada je ponovno reagirala, pa je tako danas održan sastanak s bankarima u Ministarstvu financija, koji će se nastaviti i sutra, a trebao bi dovesti do novih rješenja za ublažavanje tereta otplate korisnicima kredita vezanih uz švicarac.
Kod stambenih kredita 42,2 posto u švicarcima
Po zadnjim podacima dobivenim iz HNB-a sa stanjem posljednjeg dana ožujka ove godine, u ukupnim kreditima svim sektorima najveći je udio kredita u vezanih uz euro, u iznosu od 175 milijardi kuna ili nešto više od 62 posto, dok je kredita u kunama, bez valutne klauzule, oko 71 milijarda kuna ili 25 posto.
Kredita vezanih uz franak bilo je u iznosu od 32,6 milijardi kuna, što u odnosu na u ukupne kredite svim sektorima od 281 milijardu kuna, predstavlja udio od 11,6 posto, što se na prvi pogled i ne čini pretjerano veliki udio, dok se ne pogleda njihova struktura.
Od toga se 28,6 milijardi kuna odnosi na kredite stanovništva, 3,4 milijarde kuna na trgovačka društva i 602 milijuna kuna na ostale sektore.
Udio kredita građana u francima sa valutnom klauzulom u ukupnim kreditima stanovništva (koji su krajem ožujka iznosili ukupno 125,4 milijarde kuna) je 22,8 posto.
Pritom se čak 84 posto kredita građana vezanih za franak odnosi na stambene kredite. Iznos stambenih kredita indeksiranih uz švicarac krajem ožujka iznosio je oko 24 milijarde kuna, što predstavlja udio od 42,2 posto od ukupno 56,8 milijardi kuna svih stambenih kredita.
Kod kredita za kupnju automobila taj je udio još i veći i iznosio je 47,3 posto. Od ukupno 5,6 milijardi kredita za kupnju automobila gotovo 2,7 milijardi kuna su krediti u švicarcima.
Poduzeća su krajem ožujka imala kredite u francima u iznosu od 3,4 milijarde kuna, što je malo više od 3 posto svih kredita tvrtkama. Međutim, tu je i najviša stopa loših kredita, od čak 32,6 posto.
Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine iznosio je 11,5 posto, pri čemu je udio loših kredita u kreditima trgovačkih društava porastao na 18,7 posto, a kod kredita građanima iznosi oko 8 posto.
Tako su loši krediti, svrstani u rizične skupine B (djelomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani), krajem ožujka iznosili ukupno 32,2 milijardi kuna.
Visok udio loših kredita iskazuje se kod kredita u kunama, od 15,3 posto, a najniži je udio loših kredita kod stambenih u eurima, malo više od tri posto, dok je loših stambenih kredita u švicarcima malo više od šest posto.
Kamatne stope više rasle, manje padale
Dolaskom krize banke su u više navrata povećale kamatne stope na kredite, tako je primjerice jedna od vodećih banaka kamatnu stopu na stambeni kredit u švicarcima, koja je sredinom 2006. iznosila 4,55 posto, u ljeto 2007. povećala za jedan postotnih bod, te početkom 2008. za daljnjih 0,75 postotnih bodova, na 6,30 posto.
Nakon sve većeg rasta tečaja franka banke su, kako bi pomogle svojim klijentima, u više navrata smanjivale kamatne stope, u pravilu za po 0,25 odnosno 0,35 postotnih bodova.
Tako je u slučaju navedene banke prvo smanjenje od 0,35 postotnih bodova uslijedilo u studenom 2010., drugo od 0,25 bodova u svibnju 2011., te treće, za isto toliko, ovih dana, pa nakon sva tri smanjenja kamatna stopa sada iznosi 5,45 posto.
Slikovitije rečeno, uslijed povećane kamatne stope, rata od prvotnih, primjerice 640 franaka povećana je za 53 franka, a potom u tri navrata smanjena za ukupno 18 franaka.
Tako smanjenje, dakako, ni izdaleka nije moglo iole osjetnije utjecati na smanjenje rata, uzletjelih pod naletom visokog rasta tečaja franka.
Gdje je kraj uzleta franka?
Na to pitanje teško da se danas može dati decidirani odgovor, pa se i financijski stručnjaci i analitičari nerado upuštaju u takve prognoze, kao što je, uostalom, svojedobno bilo teško predvidjeti tako dramatičan rast franka pod utjecajem globalne krize.
Izvjesno je da će buduće kretanje tečaja švicarskog franka ovisit o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se u ovom trenutku ističu problem američkog duga i dužnička kriza u eurozoni.
Iz hrvatske središnje banke ponavljaju kako vrijednost švicarskog franka na njihovoj tečajnici nije odraz tečajne politike HNB-a već "preslikava" međuvalutne odnose u svjetskim relacijama.
Također ponavljaju kako je HNB prvi i u više navrata, objavom na svojim internetskim stranicama i javnim istupima čelnih ljudi, upozoravao da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavljaju zaduživanje povećanog rizika.
Vezani članci |
Anketa |
Komentari (2) Prijava
Potrebno je izraditi tablični pregled banaka po sljedećem uzoru:
Tablica Volksbanke:2006. najpovoljniji krediti u CHF s kamatnom stopom 3,49% uz isplatu plaće preko njih (ako je isplata plaće išla preko druge poslovne banke, kamata je iznosila 3,99%)kamatu dižu s naplatom anuiteta od 1.12.2007. na 4,39%kamatu dižu s naplatom anuiteta od 1.5.2008. na 5,1%kamatu dižu s naplatom anuiteta od 1.1.2009. na 5,6%
kamata je s 3,49% porasla na 5,6% što predstavlja porast od 60%anuitete preračunava prema nepovoljnom PRODAJNOM tečaju ZA DEVIZE.Primjerice kredit uzet 1.6.2006. ima na dan 1.8.2011. porast anuiteta od 63%
U članku mi je nedostajala upravo ta poveznica porasta kamatnih stopa i porasta tečajne razlike kao zbroj čimbenika koji zajedno utječu na ogroman porast anuiteta.
Banke su u to vrijeme INTENZIVNO reklamirale kredite u CHF jer su u njima imale više stope zarade. Bankovna službenica nam je tada objasnila da je reosiguranje kredita kao dio ukalkuliranog dijela kamatne stope i udio cijene kredita u švicarskim bankama i stoga povoljniji ako se kredit uzima u švicarskim francima.
Sličnim "navlakušama" jedino je bilo bitno da se upravo u njihovoj banci sklopi kredit koji su u tom trenu u CHF bili financijski isplativiji za banke, a klijentima ostavljale dojam korektnog bankovnog financijskog proizvoda. Nažalost je ispalo da su nas banke svojim neprofesionalnim odnosom financijski upropastile!
Stoga apeliram da najmanje što mogu napraviti je vratiti početno potpisanu kamatnu stopu i anuitete obračunavati po srednjem tečaju HNB.
AMERIKANCI POTONULI EUROPSKE BURZE CRVENE RASRODAJA TRAJE OVAJ SKRAĆENI RADNI TJEDAN VELIKI POTOP NA BURZI
NAROČITO NA IGH , DALEKOVOD, INGRI , HIDROELEKTRI , HT , ATLANSKOJ PLOVIDBI , LEDU , ZVIJEZDI i VUPIKU .
TRŽIŠTE KAPITALA AMERIČKO TRŽIŠTE Europske burze pale kao pokošene Na Wall Streetu turbulentno: cijene pale šesti dan zaredom
ključni indeksi izbrisali znatne početne dobitke
2. kolovoza 2011 07:29
Business.hr/ Hina
Tijekom turbulentnog trgovanja u ponedjeljak na Wall Streetu ključni indeksi izbrisali su znatne početne dobitke, završivši dan u minusu, jer investitore brinu makroekonomski pokazatelji koji upućuju na stagnaciju najvećeg svjetskog gospodarstva. Dow Jones indeks oslabio je 0,09 posto, na 12.132 bodova, a S&P 500 indeks 0,41 posto, na 1.286 bodova. Nasdaq indeks pao je 0,43 posto, na 2.744 boda.Cijene dionica pale su nakon što je Institut za upravljanje nabavom objavio kako je industrijski sektor u SAD-u u srpnju porastao po najnižoj stopi u protekle dvije godine.Prodajama su najviše bile zahvaćene dionice vojne i farmaceutske industrije, jer investitori procjenjuju da će upravo ti sektori biti najviše pogođene predstojećim rezanjem proračunske potrošnje u SAD-u. U prosjeku su dionice vojne industrije pale 1,1 posto, a farmaceutske 1,7 posto.„Današnje trgovanje razotkrilo je pravo tržište. Očito se da se ono skrivalo iza zavjese 'podizanja granice zaduživanja', a sada kada je to pitanje riješeno, na vidjelo izbijaju drugi problemi, prvenstveno vezani uz gospodarstvo“, ističe Larry McMillar, predsjednik uprave McMillan Analysis Corp.Predstavnički dom američkog Kongresa u ponedjeljak je donio odluku o podizanju granice zaduživanja, kojim se omogućuje da SAD izbjegnu katastrofu zbog nemogućnosti otplate svojeg duga, i smanjivanju proračunskog manjka za 2.400 milijardi dolara u 10 godina.Senat bi o tome trebao glasovati danas, na dan kada je američko Ministarstvo financija reklo da više neće biti u mogućnosti posuditi sredstva za plaćanje svih računa.„Još jednom imamo povuci-potegni situaciju. Investitori vjeruju da će granica zaduživanja biti podignuta, odnosno da će i Senat glasovati za taj prijedlog, no ima još malo skepticizma i opreza“, kaže Hugh Johnson, investicijski dužnosnik u Hugh Johnson Advisorsu.Tijekom jučerašnjeg trgovanja S&P 500 indeks probio je 200-dnevni pomični prosjek, koja se nalazi na 1.285 bodova, nakon čega se odbio i završio iznad te tehničke razine. Ta razina bila mu je snažna potpora u protekla dva mjeseca, pa činjenica da je S&P uspio ponovno dići se iznad nje investitorima pruža utjehu.I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale, izbrisavši ranije dobitke. Frankfurtski DAX potonuo je 2,9 posto, na 6.953 boda, pariški CAC 2,3 posto, na 3.588 bodova, a londonski FTSE 0,7 posto, na 5.774 boda.