Inflacija u Hrvatskoj u prosincu dosegnula 1,8 posto

U prosincu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 1,8 posto na godišnjoj razini, što je najviša razina inflacije u prošloj godini i u skladu s očekivanjima.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u prosincu cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ostale nepromijenjene u odnosu na studeni, dok su u odnosu na prosinac prethodne godine bile veće za 1,8 posto.

To je u skladu s očekivanjima jer je šest makroekonomista procjenjivalo u prosjeku da je inflacija u prosincu porasla s 1,2 posto, koliko je iznosila u studenome, na 1,8 posto.

Inflacija od 1,8 posto najviša je od prosinca 2009. godine.

„Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene goriva i prehrambenih proizvoda, što je bilo očekivano. Taj rast posljedica je, među ostalim, trendova na svjetskim tržištima, gdje rastu cijene prehrambenih proizvoda, ali i zbog toga što se pred blagdane više troši i kupuje, pa to možemo pripisati dijelom i sezonskim utjecajima“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Na mjesečnoj razini cijene goriva porasle su u prosincu 1,6, a cijene prehrane i bezalkoholnih pića 1,0 posto.

U proteklih 12 mjeseci prosječna je inflacija iznosila 1,1 posto, a ove bi godine, procjenjuje Šantić, prosječna inflacija mogla iznositi između 2,5 i 3 posto.

„Još ne znamo hoće li i za koliko ove godine biti rasta cijena energenata koje su administrativno utvrđene, no očekuje se da će se na svjetskim tržištima zadržati više razine cijena naftnih derivata i prehrambenih proizvoda, što će i kod nas utjecati na jačanje inflacijskih pritisaka“, kaže Šantić.

Na to će, dodaje, utjecati i stabilizacija potrošnja.

„Uz to, u 2010. godini proizvođačke su cijene rasle višestruko brže nego potrošačke, koje su ojačale 1,1 posto, pa će vjerojatno doći do prebacivanja dijela tereta povećanja troškova s proizvođača na potrošače. S druge strane, na ublažavanje inflatornih pritisaka utjecat će slabosti na domaćem tržištu rada jer pad zaposlenosti dovodi do smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava“, zaključuje Zdeslav Šantić.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu lani su u Hrvatskoj u odnosu na studeni u prosjeku ostale na istoj razini, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2009. godine, više za 1,8 posto, a u godišnjem prosjeku stopa inflacije iznosi 1,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Stopa inflacije na godišnjoj razini u prosincu je bila 0,6 postotnih bodova viša nego u studenom s obzirom da je u studenom prošle u odnosu na studeni 2009. godine rast potrošačkih cijena iznosio 1,2 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u prosincu su u odnosu na studeni najviše porasle cijene prometa i cijene prehrane i bezalkoholnih pića.

Cijene prometa na mjesečnoj su razini u prosjeku više za 1,6 posto, a statističari to pripisuju rastu cijena goriva, dok je na rast cijena prehrane i bezalkoholnih pića za 1 posto najviše utjecao rast cijena svježeg povrća i voća.

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva u prosincu u odnosu na studeni prošle godine bile su više za 0,4 posto, a cijene zdravstva u prosjeku su porasle za 0,2 posto.

Porast indeksa potrošačkih cijena u prosincu u odnosu na studeni ublažile su cijene odjeće i obuće koje su u prosjeku niže za 5,4 posto zbog blagdanskih sniženja cijena odjeće i obuće.

Na mjesečnoj su razini pale i cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja (0,7 posto), potom rekreacije i kulture (0,6 posto), ugostiteljskih usluga (0,2 posto), alkoholnih pića i duhana, komunikacija i ostalih dobara i usluga (u svakoj od te tri skupine za 0,1 posto).

Na godišnjoj su razini najviše porasle cijene prometa, za 6,6 posto, a na to je najviše utjecao rast cijena goriva i maziva za osobna vozila koje su u prosincu lani u odnosu na isti mjesec 2009. porasle za 16,5 posto.

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva na godišnjoj su razini porasle za 5 posto, pri čemu su najviše porasle cijene plina, za 18,2 posto, te cijene tekućih goriva koje su u prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec godinu prije više za 24 posto.

Po podacima DZS-a, cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 3,8 posto, zdravstva za 1,6 posto, ostalih dobara i usluga za 1,3 posto, cijene prehrane i bezalkoholnih pića za 0,9 posto, ugostiteljskih usluga za 0,6 posto, a cijene pokućstva i opreme za kuću za 0,2 posto.

Istodobno su u prosincu prošle u odnosu na isti mjesec 2009. godine najviše pale cijene obrazovanja, za 11 posto, a na godišnjoj su razini pale i cijene odjeće i obuće, za 1,9 posto, komunikacija za 1 posto, rekreacije i kulture za 0,5 posto.