Iza rasta kredita u hrvatskim bankama stoje velike tvrtke

Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je dinamika oporavka kreditiranja sve snažnija, zaključili su analitičari Raiffeisen banke temeljem podataka HNB-a.

Na kraju veljače ukupni su krediti iznosili 273,7 milijardi kuna, što je 7,8 posto više nego na kraju veljače prošle godine te 0,3 posto više u odnosu na kraj 2010. Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,4 milijarde kuna (+9,3%), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa.

Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala i kapitalnih proizvoda u prva dva mjeseca ove godine (+10,9%, odnosno +5,4% godišnje). Međutim, navedeno se odnosi uglavnom na veća poduzeća, dok su ona iz SME segmenta još uvijek opterećena nelikvidnošću.

Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba, primarno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Na kraju veljače krediti tom sektoru iznosili su 126,3 milijarde kuna, što je 3,3 posto više na godišnjoj razini, dok su u odnosu na kraj 2010. zabilježili pad od 0,9 posto.

Stambeni krediti, koji čine 45,4 posto kredita stanovništvu, iznosili su 57,4 milijarde kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 8 posto približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti.

Iznos kredita državi u prva je dva mjeseca porastao za nešto više od milijardu kuna, na 35,4 milijarde kuna, a u ožujku se očekuje još zamjetniji rast s obzirom na to da se država u tom mjesecu kod domaćih banaka zadužila za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

U ovoj godini analitičari RBA očekuju oporavak kreditiranja, što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze sa 20 na 17 posto. Iako namjena za oslobođena sredstva nije unaprijed utvrđena, dijelom bi se moglo povećati kreditiranje trgovačkih društava, tvrde u RBA.