Izvoz opet raste

U Hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine, nakon što je zakratko prekinut u ožujku, ponovno je nastavljen rast izvoza uz niži postotni porast uvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom poboljšana sa 57,9 posto u prva četiri prošlogodišnja mjeseca na 61,5 posto u istom razdoblju ove godine.

Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 21,3 milijarde kuna, što je devet posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz bio 34,6 milijardi kuna ili 3,5 posto veći, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Manjak u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 13,3 milijarde kuna, što je za 4,1 posto manji deficit nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

U travnju je zabilježena daleko veća vrijednost izvoza brodova i naftnih derivata nego u prethodnim mjesecima ove godine, što je ponovo dovelo do kumulativnog rasta izvoza na godišnjoj razini, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u Gospodarskim pokazateljima.

Trendovi kretanja ostalih djelatnosti nisu zabilježili takve promjene, odnosno vrijednost izvoza bez ove dvije djelatnosti je u prva tri mjeseca na godišnjoj razini povećan za 8,8 posto, a u četiri za nešto manjih 8,2 posto.

Najveći utjecaj na ostvareni rast izvoza imao je izvoz naftnih derivata, kemijska industrija kod koje se isticao izvoz umjetnih gnojiva i plastičnih tvari u primarnim oblicima, proizvodnja metala te izvoz otpada kod kojeg se najveći dio odnosi na otpadno željezo.

Među djelatnostima čija je vrijednost izvoza izrazitije smanjena je rudarstvo i vađenje, odnosno izvoz zemnog plina čija je vrijednost smanjena za 34,6 posto.

Kod uvoza je pak nastavljen blagi trend ubrzavanja dinamike rasta, pa je rast uvoza sa 2,8 posto u prva tri mjeseca povećan na 3,5 posto u prva četiri. Analitičari HGK navode da je daleko najveći utjecaj na takvo kretanje uvoza imao uvoz sirove nafte čija je vrijednost povećana za približno 40 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (značajan utjecaj rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu za približno 23 posto).

Pored nafte, na rast vrijednosti uvoza su najviše utjecali uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, motornih vozila te uvoz prehrambenih proizvoda.

Kako se pad deficita bilježi već treću godinu za redom, njegov je iznos smanjen za 52,3 posto u odnosu na isto razdoblje predkrizne 2008. godine.