Nije to samo za bankare
Kako se sve može doći do velike plaće?
Autor: Nikolina Rivosechi | 11.19, 31.08.2011.
 Foto Fotolia |
Uvriježeno je mišljenje da velike plaće dolaze "u paketu" s dobrim, i često dugotrajnim, obrazovanjem, a u Sjedinjenim Američkim Državama smatra se da je najlakši put do godišnje plaće koja premašuje 100.000 dolara zapošljavanje u bankarstvu.
No CNNMoney pronašao je deset ljudi koji zarađuju šesteroznamenkastu plaću, a ne samo da ni jedan od njih ne radi u bankarskoj industriji, već ih se nekoliko bavi "radničkim" zanimanjima poput vožnje kamiona i pranja prozora.
Jeff McGee iz Dulutha diplomirao je znanost i želio biti liječnik, no završio je kao vozač kamiona koji zarađuje 180.000 dolara godišnje. No McGee nije "običan" vozač kamiona koji većinu života provodi u kabini kamiona koji vozi širom zemlje, već je posao našao u niši gdje obavlja "specijalizirane" dostave iz tvornica.
Posao mu funkcionira tako da u tvornici preuzme pun kamion i odveze ga na dogovorenu destinaciju. McGee kaže da posao voli zato što se može odmarati koliko želi, a kompanija ga na mjesta gdje preuzima kamione šalje avionom i smješta ga u "fine" hotele.
Tanzanijac Alexander Tzamburakis dobio je stipendiju za studij u SAD-u i u Chicagu je studirao ekonomiju, a budući da mu je na fakultetu išlo dobro, nakon diplome je neko vrijeme radio u bankarstvu. Međutim, nakon što mu je viza istekla i nije ju uspio produžiti, nitko ga nije želio zaposliti bez obzira na to koliko je bio kvalificiran pa je postao — perač prozora.
Tzamburakis kaže da je ideju za novo zanimanje dobio dok se jedan dan šetao gradom i ramišljao o poslovima koje bi mogao raditi, a svuda oko sebe vidio je upravo — prozore. Sada se natječe za individualne poslove pranja prozora, a kaže da uglavnom radi u prodavaonicama namirnica te u trgovinama autodijelovima.
Sto tisuća dolara ove bi godine trebao zaraditi i Derek Teed koji radi kao kondukter vlakova. No njegov posao nije samo poništavanje karata putnika i, u rijetkim slučajevima, njihova prodaja.
Teed je odgovoran za kompletan vlak, što uključuje čistoću vagona, komuniciranje s otpravnikom, a u "opisu posla" mu je i briga da je vlak na pravom peronu i da je skretnica dobro postavljena, kako ne bi došlo do sudara dvaju vlakova.
Iako preostalih sedam ljudi koji su se našli u izboru neočekivanih primatelja visokih plaća radi nešto "uglednije" poslove, mnogi od njih u pravilu ne donose šesteroznamenkastu zaradu.
Jedan od njih je posao kamermana na sportskim prijenosima, no upravo on Steveu Brangleu donosi zaradu od između 100 i 150 tisuća dolara godišnje. Brangle je sprotske prijenose počeo snimati kao freelancer, a kaže kako su mu prve godine posla bile teške, no nakon toga počeo je snimati za ESPN i nacionalne televizije.Eliza Kendall godišnje zaradi do 120.000 dolara, a taj joj prihod donosi njezin biznis specijaliziran za luksuzne prijenosne WC-e. Kendall je karijeru počela kao organizatorica zabava za velike kompanije, no nakon što je vidjela oglas za prodaju male tvrtke za kemijske toalete, shvatila je da ne postoji nešto što bi prijenosne WC-e kombiniralo s luksuznim događanjima odnosno učinilo ih prikladnim za njih.
Zbog toga je odlučila kupiti kompaniju i počela obilaziti toalete u hotelu Ritz-Carlton kako bi saznala što ih razlikuje od onih u jeftinim motelima te je svoje prijenosne WC-e pokušala urediti na taj način. Očito je nešto učinila kako treba jer je kompanija već prvu godinu poslovanja završila u plusu, a danas joj se oko 90 posto poslovanja odnosi na vjenačnja na otvorenom.
Iako su "life coachevi" u američkim korporacijama jako traženi i dobro plaćeni, činjenica da životni trener John Williams zarađuje 108.000 dolara godišnje iznenađuje zato što njegovi klijenti nisu poslovnjaci nego — srednjoškolci.
Williams je posao pokrenuo nakon što je nekoliko godina radio kao učitelj latinskog u srednjoj školi i počeo se izvan nastave sastajati s učenicima kako bi im pomogao s problemima. Tada je to radio besplatno, a danas sastanak od 50 minuta naplaćuje 135 dolara.
Terapeutska maserka Kayse Gehret masažom se počela baviti kao hobijem, no nakon fakulteta je shvatila da želi vještinu od koje će moći živjeti bilo gdje na svijetu pa je upisala školu za masere.Danas od masaže, kojom se bavi već 10 godina, zarađuje 100 tisuća dolara godišnje, a klijenti su joj mnogi profesionalni sportaši i slavne osobe, s kojima često i putuje, a upravo to joj donosi većinu zarade jer dan "na terenu" naplaćuje između 600 i 800 dolara.
Kimberly Causey, koja trenutačno zarađuje između 100 i 130 tisuća godišnje, svoje prihode može zahvaliti knjigama. Ne, ona nije J. K. Rowling u malom. Njezine knjige, koje izdaje sama, priručnici su za opremanje kućanstva, od kojih je prvi namijenjen dekoraterima i sadrži usporedbe tkanina, a drugi je vodič kroz tvorničke trgovine namještaja, koje u pravilu imaju niže cijene od "pravih" dućana, namijenjen svima.
Posao agenta za prodaju nekretnina nekad je bio vrlo unosan, no onda je stigla kriza, cijene su se strmoglavile, tržište su preplavile zaplijenjene kuće koje su se prodavale u bescjenje, a ljudi su prestali kupovati. No Angela Fugate i u takvim uvjetima uspijeva zaraditi 250.000 dolara godišnje, i to zahvaljujući tome što je pronašla djelić tržišta koji još uvijek funkcionira — specijalizirala se za prodaju kuća obiteljima vojnika.
David Dvorkin je još jedan dokaz često korištene izreke da se u svakoj krizi skriva prilika. On je upravo u recesijskoj 2008. dobio posao u marketingu radiostanice koji mu danas donosi 350.000 dolara godišnje.
Dvorkinov posao je izrada marketinških planova za klijente pa mora razmišljati tko sluša koje emisije na njihovu radiju i koji proizvodi i oglasi privlače te slušatelje, a većinu prihoda donose mu provizije.
Vezani članci |
Anketa |
Komentari (3) Prijava
@ kaufmannPuno si glup, al` bas puno. Sve su ovo dobre ideje za one koji mozda zele da rade nesto u zivotu a ne samo da cekaju od drzave, deda mraza i onog drugog imaginarnog prijatelja da urade nesto za njih. Ali sta ces, uvijek ce biti likova koji traze dlaku u jajetu i kad je nema, pa kad vide da je nema toliko tresu glavom da na kraju i upadne jedna.Idi radi nesto, a ne sri po onima koji rade.
Sezona kiselih krastavaca još uvijek traje... Srce mi je sad na mjestu kad znam da Kimberly Causey neće ostat kruha gladna ove godine!
Business.hr na putu prema dolje... već duže vremena...
DUPLO DNO NA BURZAMA PRIVREMENI RAST A ONDA JOŠ VEĆI PAD DIONICA DANAS SUTRA I IDUĆI TJEDAN PRATITE OGROMNO ISKRCAVANJE NAROČITO NA IGH , DALEKOVOD, INGRI , HIDROELEKTRI , HT , ATLANSKOJ PLOVIDBI , LEDU , ZVIJEZDI i VUPIKU . Crn oblak nadvio se nad EU, evo kako će to utjecati na Hrvatsku!
najviše će stradati izvoz i turizam
31. kolovoza 2011 10:36
Branka Suvajac
"Mi smo sami sebi najveći problem, a ne Europska unija", s podsmijehom, ali bez volje da to i službeno izgovore, komentiraju neki naši domaći ekonomski analitičari upitani hoće li Hrvatska osjetiti posljedice zbog najnovijih crnih podataka Europske komisije koji kažu da se povjerenje Europljana u budućnost ekonomije sunovratilo, dok Europska unija kani smanjiti projekcije rasta za 2011. godinu.Hrvatski su ekonomisti ujedinjeni u mišljenju da to nije ništa neočekivano, da su smanjenje povjerenja izazvale u najvećoj mjeri periferne zemlje eurozone, a što se tiče Hrvatske, cijela bi se stvar mogla odraziti na njezin izvoz.Europska je komisija priopćila kako je indeks poslovnog i potrošačkog povjerenja u eurozoni, pod utjecajem financijske krize koja ne posustaje i neizvjesne budućnosti eurozone, u kolovozu pao najviše od prosinca 2008. godine. Indeks je smanjen na 98,3 boda, sa 103 boda koliko je iznosio u srpnju. Indeks gospodarske klime za EU pao je za pet bodova i iznosi 97,3 boda.Da stvari ne izgledaju dobro govori i činjenica da je povjerenik EU za proširenje Olli Rehn najavio da bi EU zbog financijskih turbulencija i straha da se one prošire i na ostale zemlje mogla smanjiti procjenu gospodarskog rasta s trenutačnih 1,6 posto.Zdeslav Šantić iz Splitske banke kaže kako to nije ništa neočekivano jer sve su relevantne institucije revidirale svoje projekcije na niže, kako za SAD i europske zemlje tako i za svjetsko gospodarstvo. Pad povjerenja potrošača razlog nalazi u usporavanju gospodarskih aktivnosti, previranjima na svjetskim financijskim tržištima, problemima u perifernim članicama eurozone i gubitku povjerenja investitora u to da će oštrija fiskalna konsolidacija biti provedena.Da su smanjenje povjerenja europskih potrošača i namjera EU da smanji procjene gospodarskog rasta očekivani slaže se i direktorica direkcije istraživanja Raiffeisen Consulta Zrinka Živković Matijević, koja kaže kako bi ovi događaji, što se Hrvatske tiče, mogli utjecati na njezine troškove financiranja i na turizam."Svi su počeli na niže revidirati procjene gospodarskog rasta. Normalno je da nerješavanje dužničke krize utječe i na poslovno povjerenje i na povjerenje potrošača", objašnjava.Nijemci najviše nervozni"Kada se, recimo, uoči da slabi njemačko gospodarstvo, kao što se dogodilo sada, koje je inače fundamentalno najstabilnije, postavlja se pitanje što će se dogoditi s drugim zemljama jer su zemlje srednje Europe izvozno orijentirane prema Njemačkoj. Kada usporava gospodarski rast u Njemačkoj, usporit će i u onim zemljama koje zbog izvoza umnogome ovise o njoj", rekla je, domećući kako bi Hrvatska u tom segmentu ipak trebala osjetiti manji udarac s obzirom na razmjerno nisku vrijednost i nisku konkurentnost robnog izvoza. Ipak, naglašava kako ne treba zanemariti činjenicu da su i Njemačka i Italija vrlo važni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske. Valja tu napomenuti kako je najizrazitiji pad indeksa gospodarske klime, od 5,7 bodova, zabilježen upravo u Njemačkoj.Zrinka Živković Matijević poručuje kako bi Hrvatska trebala poraditi na strukturnim izmjenama i povećanju konkurentnosti, ali to ovisi o njoj samoj, a ne o Europskoj uniji.Strah od raspada eurozone također je pridonio padu optimizma među poslovnim i potrošačkim svijetom. Živković Matijević smatra međutim kako od toga ne treba strahovati, jer sve dok su Francuska i Njemačka spremne zadržati euro, neće biti problema. Prema njezinu mišljenju članice bi imale više štete nego koristi od raspada eurozone. Predviđa da će eurozona opstati, ali pitanje je u kojem obliku s obzirom na to da su sve glasnije špekulacije da bi pojedine periferne članice mogle napustiti eurozonu.Još manje ulaganjaI ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić smatra kako bi ovi najnoviji događaji u Europskoj uniji mogli ugroziti hrvatski izvoz, i to kao praktički jedinu komponentu agregatne potražnje, koja je pokazivala neke znakove oporavka posljednjih mjeseci. "Dakle ako se to zaista dogodi, ako kriza u Europi eskalira i ako to opet bude imalo negativne posljedice po hrvatski izvoz, izgledi za neko znatnije povećanje, prije svega investicija, kao i osobne potrošnje, relativno su mali", objašnjava.Poručuje da se smanjenje projekcija gospodarskog rasta od EU moglo očekivati već u trenutku objave podataka za drugi kvartal 2011. godine, gdje se vidi ozbiljno usporavanje ukupne europske ekonomije, odnosno ekonomije na prostoru EU. Svega 0,2 posto iznosio je gospodarski rast u odnosu na prethodni kvartal, dakle usporavanje je više nego očigledno, tvrdi Grčić."Razvidno je da je kriza mediteranskih zemalja uzdrmala EU, da je stvorila znatne probleme financijske prirode i da se u tu priču naravno na neki način indirektno uključio i problem Amerike koji je posebno bio aktualan ovih nekoliko posljednjih tjedana. Posljedično su stvorene određene nove nestabilnosti koje negativno utječu i na očekivanja, odnosno na realnu ekonomiju", napominje Grčić.Podsjeća da je Hrvatska već sada na dnu ljestvice europskih zemalja po stopi gospodarskog rasta.Problemi iz SAD-aAlen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja u Erste banci, kaže kako su odluka o spuštanju rejtinga SAD-u i nastavak tenzija oko rješavanja problema neodrživih javnih financija pojedinih članica eurozone imali nepovoljan utjecaj na globalna tržišta kapitala. U kontekstu potrebnih dodatnih proračunskih ušteda, odnosno restriktivnijih fiskalnih politika, izgledi globalnog rasta i rasta u eurozoni su se pogoršali, što je ostavilo traga i na sentimentu, poručuje. Slaže se s ostalim analitičarima da će potencijalno znatnije usporavanje rasta u eurozoni, posebice kada se uzme u obzir trenutačni ograničen doseg domaće potražnje, uz određen vremenski odmak imati nepovoljan utjecaj na izvoz robe i usluga te dinamiku rasta i u Hrvatskoj.