Koje su tvrtke heroji, pravednici, žrtve i profiteri recesije?

Pokret za pravednu raspodjelu tereta krize PRASAK predstavio je danas projekt recesija.org koji na mikroekonomskoj razini analizira ponašanje hrvatskih tvrtki u recesiji razvrstavajući više od 50 tisuća tvrtki u četiri kategorije - Heroji, Pravednici, Žrtve i Profiteri recesije.

Prema toj analizi žrtve su primjerice Ina, 3. maj, Podravka, na listi heroja su T-Mobile, Adris Grupa, HEP, na listi pravednika Tele2, HPB, Autocesta Rijeka-Zagreb, a na listi profitera Zagrebačka banka, HT, PBZ itd.

Kako je pojasnio moderator okruglog stopa Slaven Letica, pokušalo se na recesiju gledati iz perspektive poduzeća i u tom smislu je napravljena empirijska analiza preko 50 tisuća privrednih subjekata, da se vidi na temelju njihovih završnih računa da li su u recesiji povećali ili smanjili dobit, povećali ili smanjili broj zaposlenih, plaće te socijalna i porezna davanja državi.

U tom smislu, rekao je Letica, poduzeća su podijeljena u četiri skupine - Pravednici (tvrtke koje su najviše mislile o radnicima i na sebe preuzele teret krize), Žrtve (trpe gubitke i za sebe i za radnike), Profiteri (iskoristili krizu kako bi više zaradili na teret radnika) i Heroji (tvrtke koje su razvojno usmjerene te su uspjele zaraditi više, i za sebe i za radnike).

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Nataša Vujec smatra kako bi bazu podataka trebalo malo restrukturirati, odnosno napraviti analizu po sektorima i veličini tvrtki, a trebalo bi uključiti i analizu troškova.

Potkrijepila je to primjerom Ine koja se našla među žrtvama, što bi, kaže Vujec, moglo dovesti do toga da se pošalje kriva poruka javnosti.

Tvrtke poput Ine, HEP-a, ili druge iz sektora energetike teško je smjestiti samo u jednu od ove četiri kategorije, jer su one i žrtve i pravednici i heroji, rekla je Vujec.

Što se tiče sektora energetike smatra nužnim pokretanje investicijskog ciklusa u koji bi uključile domaće tvrtke, a kako bi se realizirali svi ciljevi iz energetske strategije nužno je usklađivanje cijena s cijenama energenata iz okruženja. Te promjene bi se trebale dogoditi tijekom ove godine, izjavila je Vujec.

Na upit koja rješenja predlaže Hrvatskoj u rješevanju problema recesije Letica predlaže srednji put, između onoga što pokušavaju učiniti Obama i Angela Merkel.

"Merkel pokušava provoditi proračunsku giljotinu i Hrvatska na žalost ide u tom smjeru. Obama misli kako ne uništiti proizvodnju ali i i kako smanjiti proračunske deficite. Hrvatska bi morala biti negdje između ova dva ekstrema", smatra Letica.