Snimio Saša Ćetković
Prema toj analizi žrtve su primjerice Ina, 3. maj, Podravka, na listi heroja su T-Mobile, Adris Grupa, HEP, na listi pravednika Tele2, HPB, Autocesta Rijeka-Zagreb, a na listi profitera Zagrebačka banka, HT, PBZ itd.
Kako je pojasnio moderator okruglog stopa Slaven Letica, pokušalo se na recesiju gledati iz perspektive poduzeća i u tom smislu je napravljena empirijska analiza preko 50 tisuća privrednih subjekata, da se vidi na temelju njihovih završnih računa da li su u recesiji povećali ili smanjili dobit, povećali ili smanjili broj zaposlenih, plaće te socijalna i porezna davanja državi.
U tom smislu, rekao je Letica, poduzeća su podijeljena u četiri skupine - Pravednici (tvrtke koje su najviše mislile o radnicima i na sebe preuzele teret krize), Žrtve (trpe gubitke i za sebe i za radnike), Profiteri (iskoristili krizu kako bi više zaradili na teret radnika) i Heroji (tvrtke koje su razvojno usmjerene te su uspjele zaraditi više, i za sebe i za radnike).
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Nataša Vujec smatra kako bi bazu podataka trebalo malo restrukturirati, odnosno napraviti analizu po sektorima i veličini tvrtki, a trebalo bi uključiti i analizu troškova.
Potkrijepila je to primjerom Ine koja se našla među žrtvama, što bi, kaže Vujec, moglo dovesti do toga da se pošalje kriva poruka javnosti.
Tvrtke poput Ine, HEP-a, ili druge iz sektora energetike teško je smjestiti samo u jednu od ove četiri kategorije, jer su one i žrtve i pravednici i heroji, rekla je Vujec.
Što se tiče sektora energetike smatra nužnim pokretanje investicijskog ciklusa u koji bi uključile domaće tvrtke, a kako bi se realizirali svi ciljevi iz energetske strategije nužno je usklađivanje cijena s cijenama energenata iz okruženja. Te promjene bi se trebale dogoditi tijekom ove godine, izjavila je Vujec.
Na upit koja rješenja predlaže Hrvatskoj u rješevanju problema recesije Letica predlaže srednji put, između onoga što pokušavaju učiniti Obama i Angela Merkel.
"Merkel pokušava provoditi proračunsku giljotinu i Hrvatska na žalost ide u tom smjeru. Obama misli kako ne uništiti proizvodnju ali i i kako smanjiti proračunske deficite. Hrvatska bi morala biti negdje između ova dva ekstrema", smatra Letica.
Kako je pojasnio moderator okruglog stopa Slaven Letica, pokušalo se na recesiju gledati iz perspektive poduzeća i u tom smislu je napravljena empirijska analiza preko 50 tisuća privrednih subjekata, da se vidi na temelju njihovih završnih računa da li su u recesiji povećali ili smanjili dobit, povećali ili smanjili broj zaposlenih, plaće te socijalna i porezna davanja državi.
U tom smislu, rekao je Letica, poduzeća su podijeljena u četiri skupine - Pravednici (tvrtke koje su najviše mislile o radnicima i na sebe preuzele teret krize), Žrtve (trpe gubitke i za sebe i za radnike), Profiteri (iskoristili krizu kako bi više zaradili na teret radnika) i Heroji (tvrtke koje su razvojno usmjerene te su uspjele zaraditi više, i za sebe i za radnike).
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Nataša Vujec smatra kako bi bazu podataka trebalo malo restrukturirati, odnosno napraviti analizu po sektorima i veličini tvrtki, a trebalo bi uključiti i analizu troškova.
Potkrijepila je to primjerom Ine koja se našla među žrtvama, što bi, kaže Vujec, moglo dovesti do toga da se pošalje kriva poruka javnosti.
Tvrtke poput Ine, HEP-a, ili druge iz sektora energetike teško je smjestiti samo u jednu od ove četiri kategorije, jer su one i žrtve i pravednici i heroji, rekla je Vujec.
Što se tiče sektora energetike smatra nužnim pokretanje investicijskog ciklusa u koji bi uključile domaće tvrtke, a kako bi se realizirali svi ciljevi iz energetske strategije nužno je usklađivanje cijena s cijenama energenata iz okruženja. Te promjene bi se trebale dogoditi tijekom ove godine, izjavila je Vujec.
Na upit koja rješenja predlaže Hrvatskoj u rješevanju problema recesije Letica predlaže srednji put, između onoga što pokušavaju učiniti Obama i Angela Merkel.
"Merkel pokušava provoditi proračunsku giljotinu i Hrvatska na žalost ide u tom smjeru. Obama misli kako ne uništiti proizvodnju ali i i kako smanjiti proračunske deficite. Hrvatska bi morala biti negdje između ova dva ekstrema", smatra Letica.