Niže kamate ne očekujte; ako država potone u 'junk', kamate skaču

Velika kriza koja trese eurozonu, kao i najnovija odluka o otpisu grčkog duga, neće pridonijeti smanjivanju kamata u Hrvatskoj, tvrdi Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist Splitske banke.

Problemi u eurozoni stoga će negativno utjecati na velika očekivanja stanovništva i poduzeća u traženju niskih kamatnih stopa. Najnoviji zahtjev čelnika eurozone za što hitnijim povećanjem adekvatnosti kapitala banaka samo će dodatno zakomplicirati situaciju.

Nedavno su i članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća ocijenili da gospodarstvo i građani ne osjećaju dovoljno koristi od stabilnosti i poslovne uspješnosti banaka, smatrajući da bi kamatne stope banaka trebale biti niže. Prosječna kamatna stopa na kredite gospodarstvu koja sada iznosi šest posto ne može biti niža, tvrde bankari. Nedavno je prigovore poduzetnika da banke daju kredite po velikim kamatama koje su mnogo više nego u matičnim zemljama Borislav Centner, član Uprave Erste banke, odbacio kazavši da je u kamatu uključen i rizik zemlje.

"CDS-ovi na hrvatski dug iznose 4,95 posto, a na austrijski samo 1,1 posto, a još kada na to dodate sve namete i troškove regulacije, dobijete kamatu kakva je u Hrvatskoj", kazao je Centner. Dodao je da na visinu kamate utječe i visina kamate na depozite, koja se kreće oko četiri posto, pa nije realno očekivati da kamate budu manje. Na stalne prigovore javnosti da banke ostvaruju ekstraprofit Centner je kazao da je profitabilnost hrvatskih banaka među nižima u regiji.

Šantić kaže da su hrvatski CDS-ovi ovih dana sve bliže razinama iz 2009. godine, kada je kriza bila na vrhuncu. Osim toga, rast loših kredita, kao i pad vrijednosti kolaterala kojima su krediti osigurani, utjecat će na profitabilnost banaka. Guverner Željko Rohatinski prošli je tjedan upozorio da postoji realna opasnost od smanjenja rejtinga države. To znači da bi državne obveznice mogle doći na razinu "smeća" (junk), što podrazumijeva mnogo višu cijenu zaduživanja, a time i rast kamatnih stopa.

Iz Hrvatske udruge banaka poručili su da povećani troškovi formiranja rezervacija za gubitke (rast 29% u odnosu na prvo tromjesečje 2010.) i dalje opterećuju poslovanje banaka te onemogućavaju hrabrije natjecanje snižavanjem kamatnih stopa. Gotovo polovina neto rezultata prije rezerviranja i dalje odlazi na formiranje rezervacija. Situacija se nije mijenjala od zadnjeg kvartala 2009., što potvrđuje da čvrsto tlo na izlazu iz krize još nije pronađeno.

"Međutim, upravo u tom segmentu leže najveće rezerve. Svako veće smanjenje tereta rezervacija otvorit će prostor za daljnji rast dobiti, a to znači buđenje natjecateljskih impulsa koji dovode do smanjenja kamatnih stopa na dobrobit gospodarstva i potrošača", navodi se u analizi HUB-a.

U analizi Financijska stabilnost koju izrađuje Hrvatska narodna banka navodi se da da su male i otvorene zemlje izložene visokim i kolebljivim kapitalnim tokovima, ali i da teško mogu utjecati na razinu domaćih kamatnih stopa kako bi ih prilagodile stanju domaćega gospodarskog ciklusa. Tako su smanjenje kamatnih stopa u Hrvatskoj i njihova postupna konvergencija prema tekućim razinama kamatnih stopa u eurozoni tijekom pretkriznog razdoblja pridonijeli snažnom rastu zaduženosti domaćih sektora, napuhavanju cijena različitih oblika imovine i ekspanziji sektora gospodarstva s međunarodno nerazmjenjivim proizvodima.

S druge strane, snažan porast kamatnih stopa i njihovo zadržavanje na povišenoj razini nakon izbijanja krize često se vezuju uza sporost oporavka i teškoće s kojima se banke susreću pri naplati kredita.

Visina kamatne stope na kredite poduzećima odražava trošak izvora sredstava za poslovnu banku i procjenu rizičnosti pojedinog poduzeća, koja ovisi o rizičnosti okružja poslovanja i o poslovnoj strategiji banaka. Rizik države iznimno je važna odrednica okružja u zemljama s tržištima u nastajanju, u koje se ubraja i Hrvatska, kojima promjene sklonosti ulagača riziku ili sniženje kreditnog rejtinga zemlje mogu povećati razlike prinosa na državne obveznice, a time znatno utjecati na cijenu kapitala za privatni sektor, uključujući i banke. Stoga se u istraživanjima troška financiranja privatnog sektora u državama s tržištima u nastajanju često spominje fenomen kreditnog plafona, odnosno činjenica da kreditni rejting države uglavnom ograničava najviši kreditni rejting poduzeća, a time ujedno određuje njihove troškove zaduživanja.

Eskalacija financijske krize u drugoj polovini 2008. rezultirala je snažnim padom EURIBOR-a (referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu), ali i izraženim povećanjem premija za rizik svih promatranih država, zbog čega je porastao trošak inozemnog financiranja. Međutim, banke su taj povećani trošak u jeku krize tek djelomično prenijele na kamatne stope na kredite poduzećima pa se promatrana kamatna razlika znatno smanjila. Snažnija reakcija banaka vjerojatno je izostala zbog brzine rasta premije i ocjene da je riječ o privremenom šoku, što je nadomješteno pojačanim racioniranjem kredita.

Nakon stabilizacije financijskih tržišta pad premija za rizik promatranih država uzrokovao je ponovni rast kamatne razlike za poduzeća do razine prije krize, osim u slučaju Bugarske, a posebice Hrvatske, gdje se ta razlika povećala. HNB je statistički dokazao da se kamatna razlika za poduzeća u Hrvatskoj nakon krize povećala u odnosu na pretkrizno razdoblje. Preliminarno se razlozi takvoga kretanja mogu potražiti u politici niskih kamatnih stopa, djelomično zbog podcjenjivanja rizika, u uvjetima visoke dostupnosti relativno jeftinoga inozemnoga kapitala u pretkriznom razdoblju i u znatnoj promjeni percepcije rizika u razdoblju nakon krize pod utjecajem produžene recesije, kao i u povišenim troškovima domaćih izvora sredstava te smanjenoj profitabilnosti banaka, sporom rastu ukupnih kredita i smanjenoj dostupnosti inozemnoga kapitala.

Popravljanje fiskalne pozicije i smanjenje vanjske neravnoteže putem smanjenja troška financiranja privatnog sektora moglo bi djelovati na dinamiziranje gospodarskog rasta te povratno pozitivno djelovati na fiskalnu održivost i financijsku stabilnost zemlje. Slično tvrde i bankari i analitičari, koji smatraju da se samo provođenjem strukturnih reformi može očekivati daljnje smanjivanje kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Ovaj je članak objavljen u prilogu b2b: Hrvatske banke. Ako se želite pretplatiti, to možete učiniti ovdje.