PBZ analize: Dobit banaka kao lani - rezultat rasta plasmana i kontrole troškova

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) na temelju podataka o kretanjima u bankovnom sustavu u prvih devet mjeseci, kao i izvješća najvećih banaka, ocjenjuju da 2011. uvelike sliči prethodnoj godini u pogledu sektorskih kretanja, glavnih izvora troškova i rizika te trendova kamata.

"Aktiva banaka raste umjerenim tempom, kreditiranje poduzeća nastavlja se nasuprot opreznim kućanstvima i nadalje usmjerenima ka štednji, kvaliteta kreditnog portfelja pogoršala se u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu plasmana korporativnom sektoru, a kamate su snižene ili stagniraju", ističe Ana Lokin u najnovijim PBZ tjednim analizama.

Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 milijardi kuna te je bila viša za 3,1 posto u odnosu na prosinac 2010., što je na razini dinamike zabilježene u prethodnoj godini.

Na godišnjoj je razini ipak primjetno ubrzanje - u rujnu ove u usporedbi s rujnom lani za 5,3 posto, navodi Lokin koja očekuje da će se na razini godine omjer aktive banaka i BDP-a povećati za oko 1 postotni bod u odnosu na godinu ranije i iznositi 118 posto.

Nešto snažniji rast aktive u ovoj godini posljedica je jačanja kreditne aktivnosti pa tako više od 50 posto prirasta čini porast plasmana poduzećima, dok sljedećih 40 posto čine povećana potraživanja od središnje države u vidu kredita i vrijednosnih papira.

Analitičari PBZ-a pritom napominju da su u rastu aktive ulogu odigrala i tečajna kretanja, krajem rujna kuna je u usporedbi s krajem protekle godine bila slabija za 1 posto prema euru i za 3 posto prema švicarskom franku.

Bruto krediti krajem rujna dosegnuli su 283 milijarde kuna, što je povećanje od 3,7 posto u odnosu na kraj prošle godine, a na razini godine očekuju rast od oko 6 posto.

Krediti građanima u devet su mjeseci porasli tek 1 posto, što je s obzirom na tečajna kretanja ustvari pad, dok su krediti poduzećima porasli za 5,7 posto, a središnjoj državi za 7,2 posto.

Kod kredita stanovništvu rast su ostvarili jedino stambeni (2,5 posto) i ostali krediti, kao što su prekoračenja po tekućim računima i nenamjenski (2,3 posto u odnosu na kraj 2010.), što je, podsjeća se, najvećim dijelom posljedica slabljenja kune.

Potrošnja stanovništva i dalje je slaba, a zaduženost kućanstava prema bankama se smanjuje, što Lokin potkrepljuje i podacima da je krajem rujna 2011. u odnosu na kraj 2008. iznos kredita po kreditnim karticama smanjen za 25 posto, a za kupnju automobila za gotovo 50 posto.

Oko 60 posto ukupnog prirasta kredita u devet mjeseci proizlazi iz povećanog kreditiranja poduzeća, što je nešto povoljniji trend od onoga zabilježenog u istom razdoblju lani (kada je iznosio oko 50 posto), a rezultat je nižeg udjela središnje države u prirastu kredita.

U uvjetima slabe potražnje kućanstava te značajnih iznosa refinanciranja inozemnih obveza poduzeća, banke su se evidentno okrenule financiranju poduzeća, naglašava analitičarka PBZ-a.

No, istodobno se kvaliteta plasmana poduzećima nastavila pogoršavati - udio loših kredita u kreditima poduzećima dosegnuo je krajem lipnja 19,6 posto (1,6 postotnih bodova više u usporedbi s prosincem 2010.), dok kod sektora stanovništva iznosi 8,1 posto (rast za 0,3 postotna boda).

Trendovi su ipak znatno blaži nego u prethodnoj godini, što međutim ne znači da je tu i kraj rastu loših plasmana u bilancama banaka pa bi se udio sa 11,9 posto u lipnju ove godine do kraja godine mogao povećati za oko 1 do 1,5 postotni bod, procjenjuje Lokin.

Kućanstva su se s druge strane, okrenula štednji pa su depoziti građana krajem rujna bili viši za 4,3 posto u usporedbi s krajem 2010., dok su istodobno depoziti poduzeća bili niži za 2,5 posto, što je posljedica snižene likvidnosti.

Ukupni depoziti porasli su u devet mjeseci za 2,7 posto, a analitičari PBZ-a na razini godine očekuju rast do 4 posto.

Dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci dosegnula je 3,1 milijarde kuna te je u usporedbi s istim razdobljem lani viša za 12,9 posto.

Unatoč daljnjem pogoršanju kvalitete plasmana u trećem kvartalu te posljedično i troškova ispravaka vrijednosti, banke su uspjele zabilježiti povećanu dobit uspješnijim upravljanjem troškovima poslovanja, ističe Lokin koja na razini godine očekuje rast dobiti 10-13 posto.

"U svjetlu očekivanih niskih realnih (i nominalnih) stopa rasta BDP-a u 2012., kao i povećanih rizika za korekcije stopa rasta naniže, očekujemo da će sljedeća godina u bankarstvu biti još jedna zaredom u kojoj ćemo zabilježiti jednoznamenkaste stope rasta kredita i depozita, značajne troškove rezerviranja, posebice u dijele plasmana tvrtkama, nesklonost kućanstava zaduživanju te stagnaciju kamata", zaključuje Ana Lokin.