PBZ: Bankari, stisnite zube i pripremite se za izazovnu godinu!

Podaci o kretanjima u bankarskom sustavu u protekloj godini, a posebice u njenom posljednjem tromjesečju, indikativni su u pogledu očekivanja za 2012. i pokazuju da je potražnja kućanstava presahnula, a kreditiranje poduzeća nastavljeno, pišu stručnjaci u PBZ analizama.

Što se tiče poslovnih rezultata, sudeći po nerevidiranim podacima o dobiti bankarskog sustava u visini od 3,7 milijardi nakon poreza za 2011., odnosno 0,6 milijardi u posljednjem kvartalu prema prosječnih 1 milijardu kvartalne dobiti u prethodna tri kvartala (očekivanja PBZ-a za godinu temeljena na rezultatima najvećih banaka u prvih devet mjeseci bila su optimističnija), u posljednjem je tromjesečju došlo do pada profitabilnosti zbog po svemu sudeći povećanih troškova izvora (više kunske kamate na novčanom tržištu i rastući CDS) i pogoršanja kvalitete aktive.
 
Na razini čitave godine stručnjaci PBZ-a ocjenjuju, međutim, da su se zahvaljujući rezultatu iz prvih devet mjeseci povrat na prosječnu imovinu i prosječni kapital zadržali na visini ostvarenoj godinu ranije.
 
Bruto krediti krajem godine bili su veći 6 posto u odnosu na kraj 2010., što je u skladu s očekivanjima, a oko 64 posto ukupnog prirasta kredita rezultat je porasta plasmana poduzećima.
 
Potonje je znatan pomak u odnosu na godinu ranije kada se taj udjel kretao oko 45 posto, a rezultat je dramatično nižeg udjela prirasta kredita građanima u prirastu ukupnih kredita koji je pao sa 23 posto u 2010. na 7 posto u 2011.
 
Potražnja kućanstava je zbog nižih dohodaka stanjena, a potražnja poduzeća je zbog refinanciranja inozemnih obveza i smanjene dostupnosti inozemnog kapitala jačala. Krediti poduzećima tako su na godišnjoj razini porasli za 10 posto, pri čemu su upravo u posljednjem tromjesečju ostvarili najveći rast od oko 4,5 milijardi kuna na kvartalnoj razini.
 
Kod kredita stanovništvu kraj godine dočekali smo s godišnjom stopom rasta kredita građanima nižom od 1 posto, što je de facto pad uzmu li se u obzir tečajna kretanja (+4% CHF, +2% € kraj 2011./ kraj 2010.).
 
Ukupni depoziti u bankama su, u usporedbi s dinamikom kredita, ostvarili znatno niži rast od 3 posto na godišnjoj razini, što je proizašlo iz pada depozita poduzeća za 3 posto zbog slabe gospodarske aktivnosti. Depoziti kućanstava krajem godine su bili viši nešto manje od 5 posto u usporedbi s krajem 2010., što je u skladu s rastom plaća nakon ukidanja kriznog poreza i uvođenja zakonskih izmjena (nominalnih 2,4%) i slabljenjem kune (77% depozita građana je devizno).
 
U uvjetima niske nominalne stopa rasta BDP-a u 2012. stručnjaci PBZ-a očekuju niže stope rasta kredita i depozita u odnosu na prethodnu godinu i zadržavanje udjela kredita u BDP-u na 85 posto, a depozita na 65 posto. Kako su otplate dospjelog inozemnog duga korporativnog sektora u ovoj godini visoke (na razini prošlogodišnjih), vjerujemo da će dio biti refinanciran kod domaćih banaka, što znači ponovo snažniji rast kredita poduzećima, no po stopi otprilike upola nižoj od prošlogodišnje.
 
Kod kredita građanima vidi se stagnacija sve do oporavka tržišta rada koji se ne nazire u ovoj godini, nego naprotiv stručnjaci procjenjuju da će ovogodišnja stopa nezaposlenosti dosegnuti prosječnih 18,9 posto (2011.:17,9%).
 
Što se tiče kretanja kamata, s obzirom na težu dostupnost i skupoću vanjskih izvora financiranja zbog zaoštravanja uvjeta u okruženju, odluku HNB-a koja obvezuje neke od najvećih domaćih banaka da omjer novih kredita prema domaćim izvorima financiranja ne prijeđe 110 posto, zatim suženu kunsku likvidnost koja je potaknula rast kamata na novčanom tržištu te pad realnih dohodaka kućanstava i topljenje štednje građana, izgledan je rast pasivnih kamata s jedne te stagnacija do blagi rast aktivnih kamata s druge strane.
 
U ovoj će godini stoga pad kamatnih marži i neto kamatnih prihoda, kao i daljnje čišćenje bilanci te posljedični rast troškova rezerviranja vršiti pritisak na rezultate banaka, što međutim s obzirom na visoku kapitaliziranost sustava neće biti problem, pa čak ni u slučaju tzv. šok-scenarija, kako pokazuje recentna analiza središnje banke.