PBZ: Iduća godina donosi višu inflaciju

U 2011. nas očekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom, očekuju analitičari Privredne banke Zagreb, a kao domaće faktore koji će na to utjecati, osim statističkog efekta niže baze i povećanih troškova prisutnih od 2010., navode očekivano poskupljenje plina, mogući rast cijena drugih komunalnih usluga te eventualno ukidanje nulte stope PDV-a, premda je vjerojatnije da se u izbornoj godini neće mijenjati.

Očekuju kako bi se prosječna inflacija u 2011. trebala kretati u rasponu od 2,5 do tri posto.

Podaci o kretanju cijena do kraja listopada ove godine pokazali su kako, zbog slabe potražnje kućanstava, trgovcima i proizvođačima u 2010. nije pošlo za teret višeg PDV-a i povećanih cijena energije rukom prevaliti na potrošače, napominje Ana Lokin u PBZ Tjednim analizama.

Dodaje kako slabost potražnje, osim podataka o prometu u maloprodaji, razotkriva i negativan trend indeksa temeljnih cijena (u rujnu -0,6 posto na godišnjoj razini) uslijed čega su inflatorni pritisci tokom ove godine ostali slabi.

Iako je međugodišnji rast cijena u rujnu i listopadu u skladu s očekivanjima bio nešto viši nego prethodnih mjeseci te iznosio 1,4 posto, dvanaestomjesečni prosjek se zadržao na razini od 1,1 posto te se do kraja godine može očekivati tek njegov blagi rast, a sniženi realni dohoci ne daju nadu za oporavak potražnje u brzom roku.

Pitanje dakle ostaje kako će se sa povećanim troškovima (ne treba zanemariti ni utjecaj jačeg dolara) nositi proizvođači i trgovci u nadolazećem razdoblju, a po ocjenama analitičara PBZ-a u 2011. ipak nas očekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom.

Osim statističkog efekta niže baze, sa strane domaćeg okruženja faktore od utjecaja osim navedenih povećanih troškova prisutnih od 2010. vide u očekivanom poskupljenju plina, mogućem daljnjem rastu cijena drugih komunalnih usluga te eventualnom ukidanju nulte stope PDV-a, iako je vjerojatnije da u izbornoj godini neće biti mijenjana.

Međutim, visoka nezaposlenost za koju je izvjesno da će potrajati duboko u 2011. i njene posljedice u formi pesimizma potrošača te očekivano održavanje stabilnosti kune pružaju protutežu rastu cijena.

Kada je pak riječ o utjecaju i kretanju cijena u eurozoni i na svjetskim tržištima, procjenjuje se da će u 2011. rast potrošačkih cijena u eurozoni iznositi u prosjeku 1,7 posto, što je blago izraženija dinamika rasta u odnosu na ovu godinu u kojoj je u listopadu dvanaestomjesečni prosječan rast cijena iznosio 1,4 posto.

Rizici od snažnijeg rasta potrošačkih cijena u eurozoni međutim nisu zanemarivi i dolaze od aktualnog rasta cijena energije i poljoprivrednih proizvoda te povećanja PDV-a i trošarina u pojedinim zemljama u okviru procesa fiskalne konsolidacije, no s druge je strane rast ublažen očekivanjima da neće doći do daljnjeg skoka cijena nafte (procjena se kreće na 83 dolara u prosjeku u narednoj godini).

Cijena nafte ovisi i o tečaju dolara za koji se očekuje da će ostati jak u narednoj godini i zadržati se oko 1,33 dolara za euro u prosjeku.

U skladu s time, u 2011. bi se prosječna inflacija trebala kretati u rasponu od 2,5 do tri posto, što je približava desetogodišnjem prosjeku koji je za razdoblje od 2001. do 2010. iznosio 2,9 posto, zaključuje Ana Lokin.