PBZ-ovi analitičari: Bankari će još neko vrijeme puhati na hladno

Prošli tjedan, u kojemu su gotovo sve važnije domaće kompanije objavile kvartalne rezultate, pokazao je da je prvo tromjesečje prošlo bez većih promjena, stoji u analizi tjedna PBZ-ovih analitičara.

Rezimirajući protekli tjedan, analitičari su uočili da je to bio dramatičan tjedan za euro, da je kuna oslabila prema dolaru i franku. Na novčanom tržištu nastavljena je letargija, dok su burze prošlog tjedna uglavnom bile crvene.

"Prvo tromjesečje ove godine donijelo je nažalost potvrdu naših očekivanja u vidu nastavka negativnih trendova na tržištu rada", kaže analitičarka Ana Lokin.

Sezonsko zapošljavanje ublažilo tempo rasta broja nezaposlenih

Sezonsko zapošljavanje pomoglo je, kaže Lokin, utoliko što je zahvaljujući njemu ublažen tempo rasta broja nezaposlenih. No to je, napominje, bilo tek u ožujku, premda bismo prirodno očekivali da se pozitivan učinak pokaže već i kod podataka za veljaču s obzirom na vrijeme početka ovogodišnje sezone.

Porast broja nezaposlenih sezona nije zaustavila. Naprotiv, u ožujku je broj nezaposlenih osoba dosegnuo 318 tisuća, što je 0,3 posto više na mjesečnoj te gotovo 20 posto više na godišnjoj razini.

"Naznaka gospodarskog oporavka zasad nema, koliko čitamo iz visokofrekventnih pokazatelja, a opreznost će navesti poslodavce da započnu s ponovnim otvaranjem radnih mjesta tek kada njihova aktivnost uhvati zamah", kaže Lokin.

Napominje pritom kako je obično potrebno najmanje jedno do dva tromjesečja da se rast gospodarske aktivnosti odrazi na tržište rada pa stoga očekuje da će jesenski mjeseci ponovo donijeti povećanje broja nezaposlenih, a preokret trenda očekuje tek u idućoj godini.

Najveći pad broja zaposlenih u građevini

Pogledamo li detaljnije podatke o zaposlenosti po djelatnostima, najveći pad na godišnjoj je razini zabilježen u građevini, čak 12,6 posto, zatim u prerađivačkoj industriji (-8,7%) te trgovini (-6,8%), što je sve odraz smanjenih dohodaka sektora kućanstva, kaže Lokin.

Analitičari PBZ-a ne očekuju da će ukidanje kriznog poreza tijekom godine i izmjene poreza na dohodak u 2010. donijeti strelovit rast osobne potrošnje, ali će doprinijeti njenom oporavku. Vide stoga do kraja godine i blagi rast potražnje građana za kreditima.

U analizi se navodi i da su građani u protekloj godini reagirali racionalno na promijenjene uvjete te oštro smanjili zaduženost putem kredita za kupnju automobila i po kreditnim karticama.

Prema podacima središnje banke, prva su tri mjeseca donijela nastavak stagnacije zaduženosti u odnosu na kraj prošle godine, dok je kreditiranje poduzeća lagano pokrenuto te je iznos plasiranih kredita povećan gotovo 3 posto, i to najvećim dijelom privatnim tvrtkama. To je, kaže se u analizi, sasvim sigurno prvi pozitivan znak koji vidimo.

Ne zaboravimo averziju banaka prema riziku

U analizi se navodi i kako ne treba zaboraviti da averzija banaka prema riziku neće tako brzo nestati, u što ćemo se uvjeriti pogledamo li rezultate poslovanja u prva tri mjeseca 2010. koji za bankare uglavnom nisu donijeli ništa dobroga.

"Pad profita ostvaren u prvom tromjesečju iznosio je 7,2 posto na godišnjoj razini, što je solidan rezultat, no istovremeno je rast troškova rezervacija dosegnuo čak 34,1 posto (iako, primijetimo, nisu sve banke u protekloj godini imale jednaku dinamika izdvajanja rezervacija te je stoga najveći iznos bio knjižen u zadnjem kvartalu)", navodi Lokin.

Kako su upravo krediti poduzećima u tome smislu najkritičniji (udjel loših kredita u tom je sektoru krajem prošle godine iznosio 12,8 posto), zaključuje, bankari će još neko vrijeme puhati na hladno.

Omča oko vrata euru

Prošli je tjedan pokazao koliko slabost jedne pa i manje članice eurozone može poljuljati povjerenje tržišta i ugroziti status eura. Kriza u Grčkoj te neizvjesnost oko reakcije EU bili su kao omča oko vrata zajedničkoj valuti eurozone koja se sredinom tjedna strmoglavila nadomak 1,25 prema dolaru, a tjedan završila trgovanjem na razini 1,2755, što je 4,1 posto niže nego tjedan ranije.

Burza u crvenom

Prošli je tjedan ukupan promet na burzi bio niži 18 posto u usporedbi s tjednom ranije te je iznosio 230 mil. kn. Trgovanje obveznicama smanjeno je 18 posto te je iznosilo 184 mil. kn, dok je promet dionicama snižen 17 posto do razine od 105 mil. kn.

Kriza eurozone nastavila je tresti globalna tržišta, što je dovelo i do pada domaćih dionica. Crobex je na tjednoj razini potonuo 4 posto i tjedan zaključio na 2075,48 bodova. Najlikvidnija je bila dionica HT-a s ostvarenim prometom od 33 mil. kn, a vrijednost dionice pala je 1,3 posto na tjednoj razini odnosno sa 273,31 na 269,68 kn. Promet dionicama Atlantske plovidbe dosegnuo je 8 mil. kn, a cijena dionice pala je 5,1 posto na tjednoj razini, sa 1019,22 na 966,76 kn.

Na tržištu duga najviši je promet u iznosu 73,5 mil. kn ostvaren obveznicama MF-a dospijeća 2017.godine, a Crobis je blago oslabio i tjedan zaključio na 97,34 boda.