Pesimistični ekonomisti hrvatskih banaka prepolovili prognozu rasta

Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka koje je HUB anketirao za svoje Izglede redom su srezali prognoze gospodarskog rasta i drugih makroekonomskih pokazatelja za tekuću godinu.

Novi Izgledi Hrvatske udruge banaka tako su pokazali da šest ekomonista koji su u siječnju prosječno očekivali da će rast BDP-a u ovoj godini dosegnuti 1,5 posto, sada smatraju da će on iznositi između 0,2 i jedan posto, a prosječno očekivanje iznosi niskih 0,7 posto.

Reviziju prema dolje doživjele su i sve glavne komponente BDP-a, pa je rast realne osobne potrošnje srezan s 1,6 na jedan posto, skok izvoza sa četiri na 2,1 posto, a dok su ekonomisti u siječnju očekivali rast investicijaod 2,6 posto, sada očekuje da će one zabilježiti pad od 0,8 posto.

Prognoza stope nezaposlenosti je pak skočila sa siječanjskih 11,9 na 13,4 posto, a u HUB-u ističu i da je raspon očekivanja među ekonomistima dosta uzak i kreće se između 13 i 13,7 posto.

Kod vanjskog je duga došlo do "male korekcije" pa ekonomisti koji su u siječnju smatrali da će njegov omjer prema BDP-u iznositi 100,6 posto, sada očekuju da će on dosegnuti 103,9 posto, što se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom.

Prosječno očekivanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja u siječnju je iznosilo 3,6 posto BDP-a, dok je u rujanskim Izgledima ono prepolovljeno na 1,7 posto, a u HUB-u kažu da je to "logična posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza".

Ekonomisti su, savim očekivano, podigli svoju prognozu za srednji tečaj eura, i to sa 7,37 na 7,47 kuna, no dobra je vijest da implicitno predviđaju stabilan tečaj do kraja godine, budući da je razina od 7,47 kuna za euro malo jača od aktualne i približno jednaka razini tečaja u trenutku kada su ekonomisti revidirali svoje prognoze. To pak znači da zaposlenici najvećih hrvatskih banaka "vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspoloživim sredstvima, kojih ne nedostaje, brani tečaj na obećanim razinama".

Ekonomisti, koji su u siječnju vrlo točno predvidjeli da će Hrvatska 2013. postati članica Europske unije, odgovarali su i na pitanje kada će Hrvatska prihvatiti euro kao svoju valutu.

Jedan od šest ekonomista na to pitanje nije odgovorio, dok niti jedan od presotalih pet ne smatra da će se to dogoditi prije 2018. godine. No, iznenađuju dva odgovora koja uvođenje eura smještaju tek u 2023. godinu, a ekonomisti koji su iznijeli tu pesimističnu prognozu drže da Hrvatska ranije neće moći urediti svoju fiskalnu situaciju koja se reflektira visokim omjerom javnog duga i BDP-a.

"Možda je pesimizam u ovom trenutku najrealniji okvir za procjenu budućnosti", zaključuju u Hrvatskoj udruzi banaka.