Peterson: Nakon lipanjskog paketa pomoći grčki dug je postao podnošljiv

Potkraj lipnja ove godine šefovi zemalja zone eura objavili su plan za rješavanje grčke dužničke krize.

William R. Cline, ana­litičar Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson, odlučio je provesti simulaciju koja bi pokazala je li taj novi aran­žman za Grčku održiv ili će dužnici doista biti prisiljeni Grč­koj oprostiti i otpisati znatan dio svojega potraživanja, kako su posljednjih dana dali naslutiti neki europski dužnosnici poput njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea.

Analiza koju u tjednom newsletteru prenosi ST Invest obuhvaća četiri ključna pokazatelja: bruto i neto dug prema BDP-u, plaćanje kamate u odnosu na BDP te amortiza­ciju duga koji dospijeva u srednjem i duljem razdoblju prema grčkom BDP-u. Clineov je zaključak da “grčki paket pokazuje mogući napredak u sva četiri pokazatelja i da dug te zemlje nakon odluke iz lipnja izgleda podnošljivi­ji nego ranije".

Najveća korist od doprinosa privatnih vjerovnika bit će u znatnom sma­njivanju dospjelih isplata duga, a izbjegava­nje novoga zaduživanja otklonit će i teret kamate, koji bi nastao da se Grčka mora zaduživati s kriznim kamatama.

Prema tom planu, Grčki neto dug smanjio bi se sa 121 posto BDP-a u 2012. godini na 69 posto u 2020. godini, što je isti postotak američkog duga koji ove godine drže privat­ni vjerovnici prema američkom BDP-u.

Bez lipanjskog paketa, teret kamata za Grčku dosegnuo bi 2020. oko 8,7 posto BDP-a, dok će nakon snižavanja prinosa za europske vjerovnike i restrukturiranja privatnih potraži­vanja taj teret 2020. pasti na 5,2 posto grčkoga BDP-a. No najveći izazov za postizanje održivosti zaduženosti za Grčku će biti dostizanje primarnog proračun­skog viška od oko šest posto BDP-a. No Grč­ka tu ima stanovit manevarski prostor u privatizaciji: zemlji bi bio dovoljan suficit i od tri posto BDP-a ako bi većim dijelom uspjela realizirati privatizacijski program težak 50 milijardi eura, izračunao je Cline.

Sredinom rujna ove godine formiralo se široko rasprostranjeno očekivanje da Grčka ne može izbjeći default, ili popularno reče­no bankrot.

Cline citira Economist koji je procijenio da “Grčka, koja je nesumnjivo insol­ventna, mora proći kroz silovit, ali kontrolira­ni otpis dugova”. Prema stavu Instituta Peterson, ta Econo­mistova procjena ne uzima dovoljno u obzir smanjivanje dužničkog tereta koje je već sadržano u snižavanju kamata zahvaljujući potpori EU i otklanjanju problema s likvidno­šću osiguranom sudjelovanjem privatnih vjerovnika.

Zaključak je da Grčka može očuvati kontrolu nad svojim državnim dugom zahvaljujući novom paketu pomoći iz lip­nja sve dok postiže svoje ciljeve fiskalne prilagodbe, a za sada se čini da su grčki politički vođe spremni poduzeti opsežne i nepopularne mjere da se ti ciljevi postignu.