Posisali svu likvidnost: U 2010. država se zadužila za gotovo 26 mlrd. kuna!

S obveznicama koje je Vlada odobrila u utorak – 13,4 milijarde kuna u tri domaća i strana izdanja – ukupan iznos novog duga za koji se zadužila središnja država dosegnuo je gotovo 26 milijardi kuna.

Naime, početkom ožujka izdane su na domaćem tržištu obveznice u iznosu 3,5 milijardi kuna i 350 milijuna eura s dospijećem u ožujku 2020. godine. Domaće banke odobrile su i sindicirani kredit od 500 milijuna eura, a Svjetska banka odobrila je kredit od 200 milijuna eura. Uz tečaj od 7,2 kune za euro navedena zaduženja iz prvog kvartala dosegnula su 11,06 milijardi kuna. Usto, stanje trezorskih zapisa povećano je za 1,4 milijarde kuna u odnosu na kraj prošle godine, sa 12,14 na 13,53 milijardi kuna.

Prema podacima guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, državi ove godine za otplatu glavnice duga treba oko 26 milijardi kuna ili gotovo 12 milijardi kuna više nego 2009. godine. Na naplatu su tako došle tri milijarde kuna vrijedne domaće obveznice i kredit u iznosu 500 milijuna eura. Od inozemnih obveza dospjela je obveznica od 500 milijuna eura, a otplaćena je i prva ovogodišnja rata Londonskom klubu. Na naplatu krajem srpnja dolazi domaći sindicirani kredit od 750 milijuna eura, a prema podacima HNB-a, od travnja do prosinca ove godine na naplatu dolazi još 293,3 milijuna eura glavnice dugoročnih kredita i obveznica.

Tome valja dodati otplatu trezorskih zapisa. Na naplatu je krajem lipnja trebao dospjeti još jedan sindicirani kredit od 760 milijuna eura, ali kako je postojala mogućnost odgode naplate, taj je kredit, čini se, odgođen.

Deficit

Dosadašnja zaduženja neće biti dovoljno za zatvaranje svih minusa. Deficit državnog proračuna (trenutačno) planiran je na 8,6 milijardi kuna (od čega je u prvih šest mjeseci potrošeno 7,7 milijardi kuna). No, guverner Rohatinski računa da bi deficit opće države uvećan za protestirana jamstva, dug umirovljenicima i manjak u HAC-u mogao dosegnuti 21,5 milijardi kuna.

'Posisali svu likvidnost'

Vlada je u ponedjeljak prihvatila tri izdanja obveznica: domaće kunske i eurske te dolarske obveznice koje se plasiraju u SAD-u. Kunsko izdanje vrijedno je 1,5 milijardi kuna i izdaje se uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto, dok je eursko vrijedno 650 milijuna eura s kamatnom stopom 6,5 posto. Oba izdanja dospijevaju u ožujku 2020. godine. Dolarske obveznice, vrijedne 1,25 milijardi dolara, dospijevaju u srpnju 2020. godine, a kamatna stopa je 6,625 posto.

Kako nam je kazao izvor iz bankarskog sektora, prednost dvaju domaćih izdanja obveznica jest to što će kamate ići mirovinskim fondovima koji su sudjelovali u izdanju, ali postoje dva problema: svu likvidnost koju je u sustav ubacio HNB opet je posisala država pa će se time odgoditi pad kamatnih stopa.