Posljednji pozdrav haraču: Je li nam uopće trebao?

Gotovo tri milijarde uprihodovanih kuna i smanjena potrošnja rezultati su kriznog poreza, točnije Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke koji je na snagu stupio 1. kolovoza 2009. godine.

Prema njemu svi primici od 3000 do 6000 kuna oporezivali su se po stopi od 2%, a primici veći od 6000 kuna po stopi od 4%. 'Harač', kako su krizni porez nazvali građani Hrvatske, na snazi je prema prvotnom planu trebao ostati do 1. prosinca 2010., no nakon što je Vlada u travnju 2010. godine postala svjesna njegovih negativnih posljedica, s početkom srpnja ukinuta je niža stopa kriznog poreza, odnosno stopa od 2 posto na plaće i mirovine u iznosima od 3.000 do 6.000 kuna.

Današnje ukidanje druge stope kriznog poreza kojom je bilo obuhvaćeno gotovo 345 tisuća građana, donijet će im prosječno povećanje plaća odnosno mirovina od oko 380 kuna.

Koliko je Vlada uvođenjem kriznog poreza izgubila na PDV-u?

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako bi Vladu trebalo pitati koliko je izgubila na PDV-u uvođenjem kriznog poreza. "Takve podatke ona nije prezentirala javnosti. Uvođenje takvog poreza smanjilo je potrošnju i povećalo štednju za oko 5 posto. To bi morali objasniti socijalni psiholozi, taj potez poreznog pritiska na kućanstva. Građani na takvo nešto reagiraju racionalno i nastoje smanjiti potrošnju, što se odmah i dogodilo", objašnjava Novotny, dodajući kako je s time naravno došao i pad priljeva u proračun temeljem poreza na dodanu vrijednost.

"U tom smislu Vlada je više izgubila nego dobila", zaključuje.

Novotny napominje kako hrvatska Vlada nije reagirala antirecesijski da olakša položaj kućanstava kao ostale europske zemlje, nego je činila upravo suprotno - dodatno ih je opteretila. Uz to nije smanjila ni porezno opterećenje poduzeća, čime je produbila recesiju, što nije smjela napraviti.

Novotny napominje kako ne treba očekivati da će građani sada kada je krizni porez ukinut pohrliti u dućane. "Trebat će vremena da se kućanstva opet okrenu potrošnji", dodaje. Komentirajući činjenicu da Vlada nikada nije objasnila na koje će točno stavke potrošiti novac skupljen kriznim porezom, Novotny kaže: "To je pitanje političke pristojnosti".

Drago Jakovčević, izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže kako je krizni porez bio pozitivan za proračun, ali negativan za svekoliku javnost. "Dobro je da je krizni porez, koji je i uveden s ograničenim ciljevima, ukinut, jer sada će se štednja pretvoriti u potrošnju", objašnjava.

Vlada umjesto rezova radije uvela novi porez

SDP-ov gospodarski strateg Branko Grčić kaže kako u uvjetima recesije svaki novi porez definitivno ima prorecesijski, a ne antirecesijski učinak. "U situaciji kada proračun ima svoje probleme postoje dvije mogućnosti - ili da smanjite rashode ili da uvedete nove poreze. Međutim, kada gledate u odnosu na efekt takvih mjera na gospodarstvo, onda je svakako poželjnije napraviti odgovarajuće uštede na rashodovnoj strani nego uvoditi nove poreze", objašnjava, dodajući kako se pokazalo i na kriznom porezu i na većoj stopi PDV-a da je to bilo loše rješenje.

"Vidimo da je izrazito negativni efekt kriznog poreza na očekivanja potrošača koji su jednostavno i pod utjecajem takvog poreza ograničili svoju potrošnju i na taj način dodatno je proizveden prorecijski efekt. Pitanje je jesmo li bez kriznog poreza mogli u samom trenutku njegova uvođenja s obzirom na očigledne probleme u likvidnosti države, tako da pretpostavljam da se Vlada u tom trenutku odlučila na jedan takav potez u svrhu gašenja požara, jer nije u isto vrijeme imala dovoljno odlučnosti ući u značajnije rezove na rashodovnoj strani. I tako je nažalost ostalo sve do dan danas", kaže.

Napominje kako se deficit od uvođenja kriznog poreza do danas gotovo udvostručio, "što jasno pokazuje da su nužne temeljite promjene u fiskalnoj politici na putu prema nekakvoj fiskalnoj konsolidaciji".