Prka: Banke u Hrvatskoj premale da bi pomogle maticama u inozemstvu

Zdravlje regionalnoga bankarskog sustava, posljedice događaja u Europi i uloga država u poticanju gospodarskog rasta problemi su kojima su sudionici prošli tjedan održane Euromoneyeve konferencije posvetili najviše pozornosti. Detaljnije odgovore na ta pitanja dao je Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji, osim što smatra da bi državna uprava trebala promijeniti raspoloženje prema poduzetnicima, aktualno pitanje povlačenja kapitala banaka matica iz Hrvatske, s obzirom na veličinu domaćih banaka, ne smatra relevantnim.

Većina domaćih banaka u stranom je vlasništvu. Je li izgledno povlačenje kapitala matica banaka iz Hrvatske o kojemu se u posljednje vrijeme raspravlja?

- Postoje dva aspekta u mogućem govoru o povlačenju kapitala – jedan je povlačenje equityja, dakle vlasničkog kapitala, a drugi povlačenje kredita. Hrvatske banke su previše kapitalizirane, što znači da postoji višak kapitala iznad regulatornog zahtjeva središnje banke i riječ je o tri milijarde eura. No, pitanje je prinosa na kapital - banke moraju stvarati profit, moraju stvarati dodanu vrijednost jer kapital koji su uložili dioničari također ima svoju cijenu. Na njega se ne plaća kamata, ali on ima svoj trošak jer ga mogu uložiti u državnu obveznicu i bez da posluju preko banke ostvariti prinos od 6,5 posto. Znači, ako posluju preko banke, valjda trebaju dobiti neku premiju na rizik. Teoretski bi se moglo govoriti i o povlačenju vraćenih kredita, no hrvatske su banke u proporciji na svoje matice vrlo male i kad bi matice zapale u krizu, a solidno su kapitalizirane, mi im ne bismo mogli previše ponuditi. U eurozoni postoji sustav dobivanja sekundarne likvidnosti od središnje banke na bazi kolaterala koji čine vrijednosni papiri određene kvalitete, što znači da banke mogu dobivati stotine milijardi eura sekundarne likvidnosti od središnje banke.

Koje mjere HNB može aktivirati u slučaju bijega kapitala?

- Smatram da nam mjere uopće ne trebaju jer je 49. članak Ustava tu vrlo jasan (inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala, op. a.). Za mene to nije relevantno pitanje; naša aktiva u Hrvatskoj iznosi 11 milijardi eura, a aktiva naše matice je 1000 milijardi. To je kao da lav otima ptici ručak.

Kako biste opisali ovu godinu u odnosu na prethodnu, što su banke naučile?

- Banke su iskustveno naučile kako se pozicionirati prema upravljanju rizikom u odnosu na lani, veći rezultati banaka prije svega su rezultat boljeg upravljanja kreditnim rizicima, manjih gubitaka, jer smo učinili puno i tehnoloških i operativnih koraka kako bi smanjili utjecaj kreditnih rizika. S druge strane, banke su plasirale više kredita gospodarstvu i u kombinaciji s većom kontrolom troškova rezultat će biti bolji, a 2012. vidim puno težom i rezultat banaka vidim manjim u odnosu na ovu godinu prije svega zbog međunarodne nestabilnosti.

Na konferenciji ste bili poprilično oštri prema državi, prozvavši krutu administraciju djelomičnim krivcem za stanje u gospodarstvu?

- Činjenica je da je država institucionalno oslabjela zato što se u političkim ciklusima službenici i namještenici većinom dolazili bez profesionalnih kriterija. Zanemaruje se sustavna edukacija javne uprave i edukacije u smislu da je javna uprava produžena ruka privatnog sektora koji stvara novu vrijednost i nova radna mjesta. U tom je smislu zadaća javne uprave poticati investicije, aktivnost privatnog sektora i zapošljavanje. Kad gledam evoluciju javne uprave u posljednjih deset godina, vidim vrlo malo od tih elemenata i većim dijelom i jesmo zbog toga u krizi. Javna uprava trebala bi biti propoduzetnički raspoložena, a to nije slučaj, naprotiv, u mnogim je slučajevima kočničar rasta i u tom smislu trebamo fleksibilnu i prodornu javnu upravu.

Što očekujete od sastanaka europskih lidera vezanih uz sudbinu Grčke?

- Grčka je već bankrotirala jer je to uključeno u cijenu njezinih obveznica. Taj je bankrot dakle već anticipiran, samo je pitanje kako ga politički deklarirati. Treba zamijetiti da je politički okvir u kojem se događa ova kriza nestabilan. Imamo nove izbore u Španjolskoj, predsjedničke izbore u Francuskoj, lokalne u Njemačkoj, itd. U tom je smislu veći problem nego samo traženje rješenje pitanje hoće li političari biti dovoljno snažni da to podnesu.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Business.hr-a od 31. listopada 2011. Ako se želite pretplatiti na Business.hr, to možete učiniti ovdje.