S mjesečnim rastom od 1,7 milijardi kuna (0,8%) ukupni depoziti banaka dosegnuli su iznos od 208,7 milijardi kuna, odnosno nominalno najviše razine do sada. S obzirom na to da su kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili razmjerno snažan pad veći od milijardu kuna, a depozitni novac tek blagi mjesečni rast od 132 milijuna kuna, navedena kretanja dominantno su posljedica porasta deviznih depozita (za 2,7 milijardi kuna ili 2%). Porastu depozita najviše je pridonio sektor trgovačka društva, što je uobičajen utjecaj turističke sezone na povećanje priljeva novca u taj sektor.
U usporedbi sa stanjem na kraju srpnja 2009. godine ukupni depoziti zabilježili su blagi godišnji rast od 3,4 posto odnosno 6,9 milijardi kuna. Pritom su depozitni novac i devizni štedni i oročeni depoziti zabilježili rast, dok kunski štedni i oročeni depoziti nastavljaju dvadeset i prvi mjesec za redom s negativnom godišnjom stopom rasta odnosno s padom u odnosu na stanje istog mjeseca prošle godine.
Depozitni novac odnosno stanje na štednim i oročenim računima zabilježilo je godišnju dvoznamenkastu pozitivnu stopu rasta od 12,3 posto te na kraju srpnja iznosi 33,8 milijardi kuna. Kunski depoziti su se na kraju srpnja spustili na 35,8 milijardi kuna, što je 19,4 posto niže nego na kraju srpnja 2009. godine (-8,6 milijardi kuna).
Unatoč snažnom mjesečnom rastu, godišnja stopa rasta deviznih depozita spustila se ispod 10 posto. Sa 9,3-postotnim rastom devizni depoziti iznosili su 139,1 milijardu kuna, što je njihova nominalno najviša razina do sada. U istom razdoblju (kraj srpnja 2010. u odnosu na kraj srpnja 2009.) kuna je u odnosu na euro aprecirala oko 1,2 posto, što je djelovalo na smanjenje kunskog iznosa deviznih depozita.
Nastavljen je i trend supstitucije kunskih depozita deviznim. Naime u strukturi štednih i oročenih depozita devizni depoziti dosegnuli su gotovo 80 posto, što je razina kakva se viđala krajem 2003. i početkom 2004. godine, podsjeća se u analizi Raiffeisen banke.
U nastavku godine analitičari RBA ne očekuju znatniji rast depozita. Tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u realnom sektoru te sezonski porast nezaposlenosti nakon završetka turističke sezone koja ograničavaju štedni potencijal stanovništva kao sektora koji čini nešto manje od 80 posto ukupnih štednih i oročenih depozita kod poslovnih banaka. Osim toga, na razmjerno spor rast depozita utjecat će i poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava, zaključuju u RBA.
U usporedbi sa stanjem na kraju srpnja 2009. godine ukupni depoziti zabilježili su blagi godišnji rast od 3,4 posto odnosno 6,9 milijardi kuna. Pritom su depozitni novac i devizni štedni i oročeni depoziti zabilježili rast, dok kunski štedni i oročeni depoziti nastavljaju dvadeset i prvi mjesec za redom s negativnom godišnjom stopom rasta odnosno s padom u odnosu na stanje istog mjeseca prošle godine.
Depozitni novac odnosno stanje na štednim i oročenim računima zabilježilo je godišnju dvoznamenkastu pozitivnu stopu rasta od 12,3 posto te na kraju srpnja iznosi 33,8 milijardi kuna. Kunski depoziti su se na kraju srpnja spustili na 35,8 milijardi kuna, što je 19,4 posto niže nego na kraju srpnja 2009. godine (-8,6 milijardi kuna).
Unatoč snažnom mjesečnom rastu, godišnja stopa rasta deviznih depozita spustila se ispod 10 posto. Sa 9,3-postotnim rastom devizni depoziti iznosili su 139,1 milijardu kuna, što je njihova nominalno najviša razina do sada. U istom razdoblju (kraj srpnja 2010. u odnosu na kraj srpnja 2009.) kuna je u odnosu na euro aprecirala oko 1,2 posto, što je djelovalo na smanjenje kunskog iznosa deviznih depozita.
Nastavljen je i trend supstitucije kunskih depozita deviznim. Naime u strukturi štednih i oročenih depozita devizni depoziti dosegnuli su gotovo 80 posto, što je razina kakva se viđala krajem 2003. i početkom 2004. godine, podsjeća se u analizi Raiffeisen banke.
U nastavku godine analitičari RBA ne očekuju znatniji rast depozita. Tome najviše pridonose nepovoljna kretanja u realnom sektoru te sezonski porast nezaposlenosti nakon završetka turističke sezone koja ograničavaju štedni potencijal stanovništva kao sektora koji čini nešto manje od 80 posto ukupnih štednih i oročenih depozita kod poslovnih banaka. Osim toga, na razmjerno spor rast depozita utjecat će i poteškoće pri financiranju obveza trgovačkih društava, zaključuju u RBA.