Rohatinski: Devizne rezerve HNB-a jedine stoje na putu rastu kamata

Hrvatska narodna banka dodatno će, bude li potrebno, smanjiti likvidnost u sustavu kako bi obranila tečaj kune, najavio je guverner Željko Rohatinski u intervjuu Reutersu.

"Ako središnja banka počne gubiti devizne rezerve u većem opsegu kako bi obranila tečaj, to će biti jasan signal financijskim tržištima da se Hrvatska suočava s rastućim problemima oko inozemne likvidnosti", izjavio je Rohatinski kazavši da devizne rezerve HNB-a jedine stoje na putu tome i to samo na kraći rok.
 

Slaba kuna

 
Reuters podsjeća da je tečaj kune prošlog tjedna dosegnuo najnižu razinu u posljednjih sedam godina, što je odraz zaustavljenog priljeva stranog kapitala u zemlju, slabašnog izvoza te opterećenosti hrvatskih kompanija kreditima stranih banaka.
 
Guverner je novu Vladu pozvao da pojača napore u vezi s proračunskom konsolidacijom te ublaži pritiske na devizne rezerve.
 
"U suprotnom će HNB morati znatno smanjiti kunsku likvidnost uz sve efekte koji idu s time, a to su više kamatne stope i smanjenje kredita kućanstvima", upozorio je Rohatinski.
 
Osvrnuvši se na prošlotjedni nacrt proračuna, Rohatinski je rekao kako je Vlada zauzela dobar pravac u fiskalnoj politici, ali će ipak pričekati detaljan plan proračuna kako bi dao svoju konačnu ocjenu.
 
HNB je prošloga tjedna podignuo stopu obvezne pričuve bankama za jedan postotni bod, na 15 posto, u pokušaju stabiliziranja tečaja kune koja sve više klizi.
 

Ovisni o eurozoni

 
Guverner smatra da je Hrvatska vrlo ovisna o stanju u eurozoni kao svom glavnom vanjskotrgovinskom i financijskom partneru. U skladu s time, Hrvatska bi se trebala pridružiti eurozoni odmah nakon ispunjavanja kriterija za ulazak. Prema mišljenju analitičara, Hrvatska bi euro mogla uvesti 2018. ili 2019. godine.
 
"No, do tada je za Hrvatsku iznimno važno zadržati stabilan tečaj kune u odnosu na euro i središnja je banka fokusirana na taj cilj", istaknuo je Rohatinski.