S&P: Hrvatske banke sigurne kao i one u Bahreinu, Estoniji i Gvatemali

Hrvatski bankarski sustav prema ocjeni agencije Standard & Poor's spada i dalje u skupinu rizičnijih među ukupno 89 država s obzirom na to da mu je potvrđen status u skupini 6 na ljestvici u kojoj su najrizičnije zemlje uvrštene u skupinu 10, a one najmanje rizične u skupinu jedan.

Hrvatska se tako nalazi u skupini koju još čine Bahrein, Estonija i Gvatemala, objavila je agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Standard & Poor's (S&P) u analizi hrvatskog bankarskog sustava, temeljenoj na ažuriranoj metodologiji.

Skupina je dodijeljena na temelju ocjene gospodarskog i industrijskog rizika.

Pritom je ocjena gospodarskog rizika izmijenjena iz '6' u '7', što ukazuje na povišeni rizik za gospodarski oporavak, "koji zaostaje za onim u susjednim zemljama". U kategoriji gospodarskog rizika ocjenjuje se otpornost gospodarstva, gospodarske neravnoteže i kreditni rizici u gospodarstvu.

U S&P-u drže da će prigušena domaća potražnja i umjereni rast kredita nastaviti biti uteg za oporavak hrvatskog gospodarstva.

Upozoravaju nadalje da će konkurentnost Hrvatske i dalje ograničivati golemi javni sektor, visoko porezno opterećenje i relativno malen udio radnosposobnih koji imaju posao ili ga traže. Među pozitivnim izgledima izdvajaju planirani ulazak u EU u srpnju 2013.

U agenciji primjećuju da se gospodarske neravnoteže iz proteklog desetljeća postupno smanjuju, navodeći kao primjer tržište nekretnina koje je u padu već dvije godine, nakon što je dosegnulo vrhunac 2009. Očekuju da će korekcija cijena nekretnina i prateći proces smanjenja zaduženosti izrazitije pogoditi bankarski sektor.

Izdvajaju i visoki kreditni rizik u Hrvatskoj, koji uključuje umjerenu zaduženost privatnog sektora i visoke razine plasmana bankovnih zajmova u stranoj valuti, navodeći kako su krediti u stranoj valuti činili 73 posto svih odobrenih kredita na kraju 2010.

Agenciju pritom ne iznenađuje visina udjela kredita iskazanih u eurima (oko 60 posto ukupnih kredita), s obzirom na skorašnji pristup Hrvatske Europskoj uniji, ali upozoravaju da to izlaže banke riziku od zajmoprimaca bez odgovarajućih jamstava. Zaduženost hrvatskih kućanstava relativno je niska, ali je zaduženost korporativnog sektora visoka u odnosu na zemlje u regiji, upozoravaju.

Industrijski rizik za hrvatski bankovni sektor ocijenjen je s '5', pri čemu u S&P'su izdvajaju visoki rizik u institucionalnom okviru, te srednji rizik u kategoriji konkurencije i financiranja sustava.

"Regulacija i supervizija u Hrvatskoj odgovarajuće su kvalitete, ali regulatori nisu uspjeli ograničiti bankama odobravanje kredita u stranoj valuti u vrijeme gospodarskog procvata. Regulacija banaka ojačala je posljednjih godina. Objave i financijska transparentnost je dobra u usporedbi sa zemljama u regiji, zahvaljujući prisustvu strateških inozemnih dioničara".

Među pozitivnim značajkama izdvajaju visoku stabilnost, koja se očituje u stabilnim tržišnih udjelima tri vodeće banke i u dominaciji inozemnih sudionika.

Općenita je struktura financiranja banaka dobra, budući da se kreditni portfelj u potpunosti financira iz temeljnih depozita klijenata. Vanjsko financiranje čini umjerenih 13 posto ukupnih zajmova i u osnovi se temelji na pojačanom financiranju unutar grupe na čelu s inozemnim partnerima, tvrde u S&P-u.

Vlada podupire domaće banke, primjećuju također u agenciji, potvrđujući time da je vlada usvojila izvanredne programe pomoći bankama u razdobljima pojačanih pritisaka.