Sa 12.000 kuna po glavi Vlada 'kupila' prividni pad nezaposlenih

Izbori dolaze pa je jasno da Vladi ne odgovara trenutačno stanje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ulupala je Vlada stoga dodatna proračunska sredstva da bi se do izbora fiktivno izbrisao određeni broj imena s HZZ-ove liste nezaposlenih.

Dosjetili su se tako izbrisati iz evidencije nezaposlenih i one koji su uključeni u Plan za poticanje zapošljavanja, što znači da se pod zaposlene pokušavaju prikazati i oni koji zapravo nisu pronašli posao nego su poslani na nekakvo preobrazovanje.

U rujnu zaposlenost naglo skočila, evo i zašto

Iz HZZ-a nam kažu kako je Zavod, uz planiranih 171,5 milijuna kuna za mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja i 6 milijuna kuna za mjere iz Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma, dobio i dodatnih 65,9 milijuna kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja. Mediji su jučer izvijestili kako je burza za zapošljavanje dobila nalog da već u rujnu smanji broj nezaposlenih za šest tisuća, što im je gotovo i uspjelo.

Realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja tijekom rujna 2011. "zaposleno je ili uključeno u obrazovanje" 5658 nezaposlenih osoba, od čega je zapošljavanje 5419 osoba financirano kroz nacionalna sredstva, dok je 148 osoba zaposleno kroz projekte financirane kroz EU sredstva, kažu nam iz HZZ-a. Ne napominju pritom na koje vremensko razdoblje planiraju "rastegnuti" ta dodatna sredstva, ali usporedbe radi, ako uzmemo u obzir da su sva dodatna sredstva otišla na brisanje nezaposlenih iz evidencije u rujnu (što, napominjemo, možda i nije slučaj), dobivamo da je na brisanje jednog nezaposlenog s liste u rujnu Vlada potrošila 12.160 kuna.

Udvostručene predizborne brojke

I bilo bi to u redu u slučaju da su svi ti ljudi doista i zaposleni. Zaposlen je samo dio njih, ostali su poslani na doškolovanje koje plaća država – a što će biti nakon tog doškolovanja, tko zna! Posao im nije zajamčen, jedini cilj bio je, čini se, izbrisati ih s liste nezaposlenih prije izbora. Tome u prilog ide i podatak, koji smo također dobili iz HZZ-a, da su u razdoblju siječanj-rujan 2011. godine ukupno 22.283 osobe "zaposlene ili uključene u obrazovanje". To znači da je u prvih devet mjeseci ove godine s Burzine liste nezaposlenih prosječno brisano oko 2700 osoba mjesečno. Ta se brojka u rujnu više nego udvostručila!

Iz HZZ-a kažu kako se aktivnim mjerama zapošljavanja najčešće podupire prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada ili kroz podizanje zapošljivosti pomoću obrazovanja, dodatnog radnog iskustva ili javnih radova; kroz potpore za zapošljavanje određenih skupina nezaposlenih osoba; ili kroz poticanje samozapošljavanja.

Ništa više od kozmetike

Činjenica je međutim da se u velikoj mjeri ovdje radi o friziranju brojki i ušminkavanju realnog stanja. Osim brisanja nezaposlenih s liste plaćajući im prekvalifikaciju, nakon koje je i dalje upitno hoće li se polaznici zaposliti ili vratiti na burzu (možda već nakon izbora, kada ta brojka Vladi opet neće biti toliko bitna), HDZ se dosjetio u svom programu navesti i kako će poticati zapošljavanje mladih tako da će mlade koji prvi put nalaze zaposlenje, isto kao i one koji nakon nezaposlenosti dulje od dvije godine nađu zaposlenje, osloboditi plaćanja polovine doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu tijekom prve godine i pol dana zaposlenja. Kada tako zaposleni budu išli u mirovinu, doprinosi će im se za to razdoblje obračunati u punom iznosu. Također, oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa za prvo zaposlenje produljit će HDZ, kaže, na 18 mjeseci.

No i tu postoji kvaka. Svatko tko je u posljednjih nekoliko godina krize ostao bez posla, iako slovi kao kvalificirana radna snaga s iskustvom, mogao je primijetiti kako poslodavci u posljednje vrijeme sve češće u oglasima za posao naznačuju kako nude zaposlenje, ali isključivo osobama koje imaju pravo na povlastice koje država daje za pretendente na prvo radno mjesto, koji nikada prije službeno nisu bili zaposleni. Time država možda jest učinila uslugu mladoj radnoj snazi, ali je otežala onoj nešto starijoj, čije obrazovanje i iskustvo u uvjetima krize, gdje se gleda na svaku ušteđenu kunu, gubi bitku u okršaju s ono malo državnog poticaja kojim pokušava olakšati poduzetniku teret zapošljavanja radne snage.