Sanaderov i Kosoričin HDZ Hrvatsku zadužio 90 mlrd., a SDP 30 mlrd. kuna

Ministrica financija Martina Dalić u srijedu je u Sjedinjenim Američkim Državama uspjela prodati desetogodišnju obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara po cijeni od 6,375 posto.

Aranžeri su bili JP Morgan, Deutsche Bank i Barclays Capital, a kupci privatni investitori. Kako je već najavljeno, prikupljeni iznos iskoristit će se za financiranje proračunskih rashoda. Za tu obveznicu osigurana je i zaštita od rizika promjene tečaja dolara, što je dobra vijest, ali dodatno će poskupjeti dug.

Sljedeću vladu čeka zahtjevan zadatak vraćanja javnog duga; 2012. godine trebat će vratiti oko 14 milijardi kuna, a u cijelom četverogodišnjem mandatu 40-ak milijardi kuna. Do 2020. Hrvatska će samo za obveznice morati vratiti 60-ak milijardi kuna. Osim toga, malo se zna o ročnosti kredita koje je uzela središnja država. Prema posljednjim podacima HNB-a, banke su od središnje države na kraju prošle godine potraživale 50,3 milijarde kuna, od čega se na kredite odnosi 25,5 milijardi kuna.

Kako se neslužbeno doznaje iz neimenovanih izvora u za javnost prilično zatvorenom Ministarstvu financija, posljednji sindicirani kredit u vrijednosti od 800 milijuna eura, uzet u veljači ove godine, trebat će vratiti sindikatu banaka u istome mjesecu 2012., uz prosječnu kamatnu stopu 4,5 posto. Taj je kredit, kako su već objavili iz Ministarstva, iskorišten za premošćavanje otplate obveznica. Osim te obavijesti, iz Ministarstva financija nisu dali nikakve detaljnije podatke javnosti o novom velikom zaduženju, a kredit su otkrili tek u sklopu vijesti da su otplatili dug po euroobveznici iz 2001. godine.

Trezorci išli ko alva

Vlada je posljednjih nekoliko mjeseci bila prilično aktivna na tržištu trezorskih zapisa, pa će u 2012. godini trebati vratiti oko pet milijardi kuna trezorskih zapisa prodanih u samo tri mjeseca ove godine.

Nijednoj dosadašnjoj vlasti zaduživanje nije nepoznanica, pa je grubi omjer jedan prema tri. Koalicijska Vlada Ivice Račana Hrvatsku je zadužila 30-ak milijardi kuna, a kasnija koalicijska HDZ-ova za dodatnih 90 milijardi kuna. Prema dinamici vraćanja duga Hrvatske narodne banke, 2014. trebat će vratiti 8,4 milijarde kuna samo na ime obveznica, a 2015. godine 13,6 milijardi kuna. Sve to pod uvjetom da ne bude novih zaduživanja, što nije realno očekivanje, jer neće biti druge nego ponovno se zadužiti kako bi se pokrio novi dug.

Za neovisnog analitičara Damira Novotnyja nema ništa čudno u otplati oko dvije milijarde eura svake godine u sljedećih 10. „Svaka politička elita mora biti korektna pri zaduživanju da ne bi u nepriliku dovela svaku sljedeću. Moramo biti svjesni da su svi stvarali ovaj dug - počevši od onoga za autoceste koji je napravila Vlada Ivice Račana“, kaže Novotny.

Država nema velikoga manevarskog prostora i morat će se zaduživati kako bi vratila stare kredite i financirala sve veći deficit. Jedino rješenje izlaska iz ovoga začaranog kruga u kojima će se uglavnom zaduživati za pokrivanje dugova, ali ne i za nove projekte, fiskalna je konsolidacija, odnosno povećanje prihoda uz istodobno smanjenje rashoda proračuna što se, s obzirom na dosadašnja iskustva, zasad ne može očekivati.

Sami krivi za visoku kamatu

Novotny kaže da je Hrvatska i dalje jedna od najmanje zaduženih europskih država kad je posrijedi udjel javnog duga u BDP-u. Prema podacima Instituta za javne financije, javni dug u 2010. godini bio je 41,6 posto BDP-a, a u sljedećim bi godinama mogao prijeći i granicu od 50 posto BDP-a.

Ono što Novotnyja najviše zabrinjava jest da država ne pita previše za cijenu zaduživanja. „Trezorci su vrlo skup način zaduživanja, a najviše zabrinjava što država spremno plaća visoke kamate jer je gladna novca i ne pita za cijenu“, kaže Novotny.

Stoga je prosječna nominalna kamata trezorskih zapisa od godinu dana oko četiri posto, uz cijenu od 97 posto, što znači da od 100 kuna država dobije 97. Tako generira visoke stope zbog svoje potražnje jer se njezine kamate uzimaju kao referentne pri određivanju onih na tržištu. Bankama u toj kombinaciji također odgovara da država ne izgubi izniman tek za novac, pa se mogu očekivati i dalje visoke kamate za stanovništvo i gospodarstvo.

„Umjesto da se Vlada dobro pripremi za svaku tranšu obveznica, znajući da će samo tako otplatiti postojeći dug, ona se okreće i kratkoročnom zaduživanjem čime kamate drži prilično visoko“, tvrdi Novotny.