Šantić: Kraj 2009. ne pruža mnogo razloga za optimizam

U trećem tromjesečju 2009. godine bruto domaći proizvod realno je smanjen za 5,7% u odnosu na isto razdoblje lani, čime je u prvih devet mjeseci ove godine kumulativni pad BDP-a dosegnuo 6,2%, analizira glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić službene podatke o padu BDP-a u Hrvatskoj za treći kvartal.

Današnja objava obračuna BDP-a po kategorijama potrošnje za treće tromjesečje nije rezultirala značajnijim iznenađenjima, s obzirom da je pad gospodarske aktivnosti i dalje ponajviše uzrokovan snažnim padom potrošnje kućanstava (-6,9%) te nastavkom dvoznamenkastog pada kapitalnih investicija (-10,5%). Istovremeno, kretanje državne potrošnje u promatranom razdoblju nije se značajnije promijenilo (-0,6 %). Ipak, po prvi put nakon skoro šest godina državna potrošnja zabilježila je pad na godišnjoj razini, što je posljedica zakašnjele (i vjerojatno još nedovoljne) prilagodbe snažnom padu proračunskih prihoda u recesijskom okruženju. Pad BDP-a ublažio je i dalje brži pad uvoza roba i usluga (-23,5%) od izvoza (-17,6%), izdvaja Šantić.

Podaci s kraja 2009. godine ne pružaju mnogo razloga za optimizam za domaće gospodarstvo te sugeriraju na nastavak snažnog pada BDP-a bez obzira na bazni efekt. Tako je na početku četvrtog tromjesečja promet u trgovini na malo realno smanjen za preko 15%. Istovremeno, zabilježen je i najsnažniji pad građevinskih radova (-15,7%) u posljednjih desetak godina. Povoljniji trendovi u vanjskom okruženju za sada se još nisu preslikali na domaći industrijski sektor, koji je u listopadu i studenom zabilježio pad proizvodnje od i dalje snažnih 8,6%. Tako bi BDP za cijelu 2009. godinu mogao zabilježili pad od oko 6%, smatra glavni ekonomist Splitske banke.

Šantić upozorava da za Hrvatsku, osim same dinamike oporavka gospodarstva, veliko pitanje ostaju i sami izvori oporavka, pogotovo oni domaći. Pad zaposlenosti, realnih neto plaća, povećanje poreznog opterećenja te rast cijena komunalnih usluga i energenata stvarati će pritisak na daljnji pad potrošnje kućanstava tijekom iduće godine. S obzirom na očekivani sporiji oporavak zaposlenosti te već relativno višu razinu zaduženosti kućanstava nego u usporedivim zemljama, malo je izgledno da bi uskoro ponovno mogli zabilježiti rast osobne potrošnje dinamikom iz razdoblja prije 2008. godine. Također, kapitalne investicije vjerojatno će zabilježiti pad i u narednoj godini što će biti posljedica i njihove nepovoljne strukture. Naime, rastući deficiti proračuna na razini središnje i lokalne države rezultirati će smanjenjem kapitalnih ulaganja.

Nadalje, izostanak restrukturiranja tvrtki u državnom vlasništvu te smanjenje njihovih fiksnih troškova poslovanja isto bi se trebao odraziti na smanjenje investicija u 2010. godini. S obzirom na trenutno nisku razinu iskorištenosti kapaciteta, teško je očekivati da će privatni sektor povećati ulaganja barem ne prije kraja godine. U idućoj godini očekuje se i od države da prilagodi svoju potrošnju uvjetima u gospodarstvu, što će u kratkom roku imati nepovoljan utjecaj na kretanje BDP-a, a u dugom roku nužno je smanjenje udjela javnih rashoda u BDP-u. Očekivani rast cijena energenata i sirovina na svjetskim tržištima te relativno spor oporavak domaćeg robnog izvoza također bi trebali stvarati dodatni pritisak na pad BDP-a. Tako je tijekom 2010. godine moguće očekivati daljnji pad BDP-a za oko 1%, iako se ne smije isključiti ni mogućnost nešto snažnije kontrakcije gospodarstva, zaključuje Šantić.

Proces pristupanja Hrvatske EU morao bi imati značajan pozitivan utjecaj na gospodarska kretanja u zemlji. Međutim, dugoročno proces konvergencije, odnosno proces dostizanja stupnja gospodarskog razvoja EU, bit će pod pritiskom trenutno niske konkurentnosti domaćeg gospodarstva, male izvozne orijentiranosti te zakašnjelih strukturnih reformi, stoji u analizi.