Šantić: MMF nam ne misli uzeti plaću već želi manje državne namete

"Kada MMF govori o cijeni rada i potrebi smanjenja plaća i cijena u Hrvatskoj radi povećanja konkurentnosti, ne misli na neto već na bruto plaću. Štoviše, kada bi Hrvatska smanjila javnu potrošnju i stvorila uvjete za smanjenje doprinosa i drugih nameta na plaću, otvorio bi se prostor za rast neto plaće", komentira za Business.hr prepisku između MMF-a i Ministarstva financija glavni ekonomist Société Générale - Splitske banke Zdeslav Šantić.

Preporuka misije MMF-a za internu devalvaciju u Hrvatskoj, s kojom se, svatko iz svojih razloga, nisu složili ni ministrica Martina Dalić ni guverner Željko Rohatinski, prema Šantiću usmjerena je prema dizanju konkurentnosti Hrvatske.

"Kada se samo usporedi hrvatska stopa poreza na dohodak s istom stopom u drugim državama regije, moramo se zapitati zašto bi ijedan strani investitor odabrao Hrvatsku, a ne bilo koju drugu državu regije. Naime, Hrvatska stopa doseže 40 posto, a najviše stope u ostalim državama poput Makedonije, Albanije i Crne Gore su 10 posto, dok je u Srbiji najviša 15 posto", upozorava Šantić.

Savjetnik premijerke Jadranke Kosor Željko Perić međutim tvrdi da smanjenje plaća "u ovim okvirima" nije moguće.

"Ne mislim da imamo visoke plaće. Ni liječnici ni učitelji, nitko u javnoj upravi nema visoke plaće, no istina je da je ukupna masa izdataka za plaće, odnosno javna potrošnja, prevelika“, kazao je Perić i zaključio: "Ne možemo konkurirati po jeftinoći, no moramo biti efikasniji u stvaranju dodane vrijednosti."

Šantić se također osvrnuo i na tvrdnju Ministarstva financija o smanjenju plaća za 6 posto i njihovu zamrzavanju, što se koristi kao argument da je javna potrošnja ipak smanjena.

"Riječ je o ukidanju kolektivnim ugovorima predviđenog povećanja, no zaboravlja se da, iako su plaće ostale iste, gospodarstvo se u krizi vratilo na razinu iz 2006. godine, a plaće u javnim službama nisu", podsjeća Šantić.

Komentirajući MMF-ov zahtjev za internu devalvaciju Šantić objašnjava da je cilj MMF-a uravnoteženje trgovinskog salda, dok nominalna devalvacija odnosno rušenje kune ne bi to postiglo.

"S obzirom na to da Hrvatska uvozi većinu sirovina, devalvacija bi najveći efekt imala prije svega na cijenu rada. No kako bi država čuvajući socijalni mir brzo popustila i podigla plaće, a realni sektor bi je morao pratiti, našli bismo se u inflatornoj spirali", upozorava Šantić.