Šantić: Nema rasta zaposlenosti do 2011.

Prema zadnjim podacima DZS-a, koje je prokometirao glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, promet u trgovini na malo u prosincu nastavio je padati.

U odnosu na prosinac 2008. godine promet u trgovini na malo realno je smanjen 12,1 posto, a u posljednjem tromjesečju 2009. godine realni pad prometa iznosio je 14,4 posto, što upućuje na nastavak snažne kontrakcije BDP-a u promatranom razdoblju.

Najsnažniji pad prodaje zabilježen je kod prodaje motornih vozila od čak 58,1 posto, a Šantić ističe kako je upravo taj segment u godinama prije krize bio jedan od najvažnijih generatora rasta potrošnje.

Nadalje, nominalni pad prodaje zabilježen je i kod ostalih skupina proizvoda koji spadaju u tzv. skupinu diskrecijskih proizvoda, poput električnih aparata za kućanstvo (-17,3%), namještaja (-11,5%), ali i kod odjeće i obuće (-6,3%).

Istodobno, proizvodi namijenjeni zadovoljavanju osnovnih potreba poput osnovnih živežnih namirnica (kruh) te kozmetičkih i toaletnih proizvoda ostvarili su rast prodaje i tijekom prošle godine.

"Tijekom ove godine može se očekivati nastavak pada prometa u trgovini na malo u realnim iznosima od oko 3 posto. Iako će navedeni pad biti osjetno manje izražen nego tijekom 2009. godine, on će, uz očekivani pad kapitalnih investicija, biti najznačajnija prepreka oporavku domaćeg gospodarstva u 2010.“, napisao je u svojoj analizi glavni ekonomist Splitske banke.

Tijekom 2010. godine najznačajniji utjecaj na osobnu potrošnju u Hrvatskoj također će dolaziti s tržišta rada.

Šantić ističe kako je domaće tržište rada reagiralo s određenim vremenskim odmakom te je osjetnije povećanje nezaposlenosti na godišnjoj razini zabilježeno tek u drugoj polovici prošle godine.

Nadalje, posljednji podaci o kretanju zaposlenosti upućuju na nastavak ubrzanja pada broja zaposlenih osoba, što sugerira nastavak nepovoljnog trenda i u 2010. godini. Bez obzira na određenu stabilizaciju na tržištu rada u drugoj polovici iduće godine, ponovni rast zaposlenosti nije izgledan prije 2011., a i on će biti pod teretom niskog stupnja mobilnosti i fleksibilnosti tržišta rada.

Smanjenje optimizma domaćih potrošača snažno se odrazilo i na kretanje kredita stanovništvu, koji su prvi put u posljednjem tromjesečju 2009. zabilježili pad na godišnjoj razini.

Također, u prosincu je zabilježeno i blago smanjenje kredita stanovništvu na mjesečnoj razini, što je bez obzira na utjecaj jačanja kune prema euru upućivalo na slabiju predblagdansku potrošnju.

Ako promatramo kredite stanovništvu po vrstama, vidljivo je da je najznačajniji pad zabilježen kod kredita koji imaju direktan utjecaj na kretanje osobne potrošnje.

"Može se očekivati da će kućanstva nastaviti smanjivati svoju razinu zaduženosti većim dijelom ove godine kao posljedica povećane neizvjesnosti. Ako promatramo relativnu visinu zaduženosti kućanstava (udjel kredita stanovništvu u BDP-u), vidljivo je da je ona viša nego u ostalim usporedivim zemljama u regiji“, rekao je Šantić i zaključio kako će rast potrošnje u budućnosti biti teško ponovno generirati dvoznamenkastim rastom kredita stanovništvu te da će on u budućnosti primarno ovisiti o rastu zaposlenosti i produktivnosti odnosno plaća.