Zdeslav Šantić (Snimio Saša Ćetković)
Dobit nakon oporezivanja u bankarskom sustavu u prvom tromjesečju iznosila je 1,01 milijardu kuna te se, prema Šantiću, očekivano nastavila smanjivati. U odnosu na dobit iz prva tri prošlogodišnja mjeseca banke bilježe smanjenje dobiti 7,2 posto.
Dosad se većina ostvarene dobiti zadržavala, što je pridonijelo i visokoj stabilnosti domaćega bankovnog sustava u vremenu globalne financijske krize, ali i određena pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja. Navedeno bi se moglo nepovoljno odraziti i na priljev inozemnih izravnih investicija, s obzirom na to da se više od 35 posto kumulativnog iznosa FDI odnosilo na bankarski sustav. Također, manji priljev kapitala u financijski sustav vodi i sporijem rastu i razvoju financijskog sustava, što podrazumijeva i manji potencijalni rast BDP-a u dugom roku.
Snažan pad neto nekamatnih prihoda 28,9 posto te rast troškova rezerviranja za gubitke čak 34,1 posto rezultirali su i padom dobiti u domaćem bankovnom sustavu. „Tijekom ove godine možemo očekivati nastavak rasta udjela 'problematičnih kredita', kako kod poduzeća, tako i kod stanovništva, što će stvarati daljnje pritiske na pad profitabilnosti bankovnog sustava“, tvrdi Šantić.
Šantić također očekuje i rast kredita državi koji je u usporedbi s prethodnim razdobljem vidljivo usporen, što Šantića ne iznenađuje uzme li se u obzir izdanje dviju tranši obveznica na domaćem tržištu tijekom ožujka. "Ipak, visoke potrebe države za zaduživanjem ove godine te trenutačni rast nepovjerenja investitora na stranim tržištima kapitala ukazuju na mogućnost ubrzavanja rasta kredita državi u drugoj polovici godine", prognozira glavni ekonomist Splitske banke.
Dosad se većina ostvarene dobiti zadržavala, što je pridonijelo i visokoj stabilnosti domaćega bankovnog sustava u vremenu globalne financijske krize, ali i određena pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja. Navedeno bi se moglo nepovoljno odraziti i na priljev inozemnih izravnih investicija, s obzirom na to da se više od 35 posto kumulativnog iznosa FDI odnosilo na bankarski sustav. Također, manji priljev kapitala u financijski sustav vodi i sporijem rastu i razvoju financijskog sustava, što podrazumijeva i manji potencijalni rast BDP-a u dugom roku.
Snažan pad neto nekamatnih prihoda 28,9 posto te rast troškova rezerviranja za gubitke čak 34,1 posto rezultirali su i padom dobiti u domaćem bankovnom sustavu. „Tijekom ove godine možemo očekivati nastavak rasta udjela 'problematičnih kredita', kako kod poduzeća, tako i kod stanovništva, što će stvarati daljnje pritiske na pad profitabilnosti bankovnog sustava“, tvrdi Šantić.
Šantić također očekuje i rast kredita državi koji je u usporedbi s prethodnim razdobljem vidljivo usporen, što Šantića ne iznenađuje uzme li se u obzir izdanje dviju tranši obveznica na domaćem tržištu tijekom ožujka. "Ipak, visoke potrebe države za zaduživanjem ove godine te trenutačni rast nepovjerenja investitora na stranim tržištima kapitala ukazuju na mogućnost ubrzavanja rasta kredita državi u drugoj polovici godine", prognozira glavni ekonomist Splitske banke.