Šaravanja: S ekonomskog stajališta raniji izbori poželjniji od kasnijih

Oporavak ekonomije i dalje je krhke naravi, što potvrđuju desezonirani podaci o BDP-u koji još jednom upućuju na blago usporavanje aktivnosti na prelasku u 2011. godinu, kazao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja.

Inozemno ekonomsko okruženje u posljednja tri mjeseca se komplicira. Najava povećanja referentnih kamatnih stopa u eurozoni, utjecaj političke nestabilnosti na Bliskom istoku na cijenu nafte i moguć utjecaj razornog potresa u Japanu na cijenu energenata zbog smanjenja nuklearnih proizvodnih kapaciteta negativno utječu na inozemno okruženje, pojasnio je Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove publikacije CEE Quarterly za drugo tromjesečje 2011.

Nismo promijenili prognozu rasta u 2011., koja ostaje 1,6%, a samo smo malo povećali prognozu prosječne inflacije sa 2,3% na 2,5%, s time da bi kretanje cijena hrane u ostatku godine vrlo lako mogle dovesti do korekcije te projekcije na gore, rekao je Šaravanja. U skladu s postupnim oporavkom ekonomske aktivnosti s visokom nezaposlenošću i niskim rastom realnih primanja, i dalje očekujemo relativno nizak deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2% BDP-a, unatoč činjenici da će viša cijena nafte utjecati na uvoz robe.

Evidentno je da će otpuštanjem 850 milijuna eura devizne likvidnosti banaka potaknuti kreditnu aktivnost. Budući da se država zadužila kod domaćih banaka kako bi sredinom ožujka refinancirala dospjelu euroobveznicu, u iznosu od 750 milijuna eura glavnice i 50 milijuna eura kamate, otpuštanje devizne likvidnosti osigurat će da privatni sektor na domaćem tržištu ima adekvatan pristup kreditima ove godine, komentirao je Šaravanja nedavnu odluku guvernera Rohatinskog da smanji omjer devizne pokrivenosti inozemne pasive likvidnom deviznom aktivom sa 20% na 17%.

U razdoblju od objave posljednjeg kvartalnog izvještaja u prosincu 2010. politička situacija postala je dinamičnija. Ako isključivo promatramo situaciju iz konteksta ekonomske politike, raniji izbori bili bi poželjniji od kasnijih zato što bi to omogućilo da se u 2012. uđe s reformskim a ne privremenim proračunom, rekao je Šaravanja, uz opasku da je to svakako poželjnije sa stanovišta raspoloženja domaćih i stranih investitora odnosno dinamiziranja razvojnih projekata.

Svibanj će po svemu sudeći otkriti kada će Hrvatska ove godine završiti pregovore s Europskom unijom o punopravnom članstvu. Naime, u svibnju će se se još jednom objaviti mišljenje Europske komisije o napretku u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, rekao je Šaravanja. Iako je završetak pregovora u lipnju moguć, ipak smo mišljenja da će se oni najvjerojatnije okončati na jesen, komentirao je Šaravanja pristupne pregovore.

Premda je bilo osnovane zabrinutosti za investicijski kreditni rejting Hrvatske u ranom ožujku, jedna od tri najvećih bonitetnih kuća, Fitch, potvrdila je BBB- rejting s negativnim izgledom. Fitch je međutim jasno dao do znanja kako će u 2012. biti nužno pozabaviti se sa smanjenjem fiskalnog deficita ako Hrvatska želi osigurati inveticijski kreditni rejting u srednjem roku. Ako se izabrana Vlada nakon izbora ne uhvati u koštac s proračunskim deficitom i ozbiljno ne pokrene strukturne reforme koje će Hrvatskoj osigurati brži gospodarski rast - gubitak investicijskog kreditnog ratinga tijekom 2012. je izvjestan, komentirao je Šaravanja.