Škegro: Država ne smije imati utjecaj na odabir investicija

Domaća ulagačka klima nije baš previše povoljna, a private equity fondovi neće pokrenuti domaće gospodarstvo, rekao je Nenad Bakić, vlasnik Selectija, na okruglom stolu na konferenciji WinDays u Rovinju pod nazivom "Stol težak milijardu kuna".

S druge strane savjetnik premijerke i prvi čovjek Quaestus private equityja Borislav Škegro ističe kako nikad ne biraju neku specifičnu industrijsku granu već pojedine dobre prilike, pa su tako ulagali dosad u sedam projekata.

"Pokušali smo investirati u Sunčani Hvar i Plivu, ali nismo uspjeli, no uložili smo u Metronet u vrijeme monopola, pa u Tele 2 u mobilnoj telefoniji kada je to bila industrija u kojoj je vladao duopol u klasičnom udžbeničkom smislu u obliku dogovorne ekonomije cijena. Nakon ulaska Tele 2 cijene su drastično pale", objašnjava Škegro.

"Novac se može zaraditi u glupim i neatraktivnim industrijama kao što su slastičarstvo i pekarstvo“, poentirao je Škegro i dodao "da se izbjegao politički utjecaj na investicije ravnopravnim ulaganjem države i privatnih investitora u zajednički fond za poticanje gospodarstva i da je važno pri odabiru investicija voditi se isključivo gospodarskim kriterijima“.

Povela se rasprava o ulaganju u Plivu između Škegre i predstavnice EBRD-a Vedrane Jelušić-Kašić jer je on podsjetio kako još 1996. nitko od hrvatskih tajkuna kao što su Todorić, Gucić, Kutle, Luković, pa čak i Škegro nije bio zainteresiran. Da bi se samo godinu dana poslije cijela priča okrenula i EBRD je ušao sa 14 posto, a Pliva je izlistana kao prva kompanija iz jugoistočne Europe na London Stock Exchangeu.

Škegro je još istaknuo kako ima dobra iskustva s ulaganjem u obiteljske tvrtke, kao što je sada slučaj u Srbiji s tvrtkom "Vulić Vulić", a nikad više ne bi išao u start up kompanije.

Kao odličan primjer ulaganja u start upove Škegro je istaknuo ulaganje u Intel koji je nastao s investicijom od 2 milijuna dolara iz privatnog fonda koje je ulagač tada dao na osnovi povjerenja u ideju i osobu koja je vodila projekt, a ne na osnovi u potpunosti nerazumljivog poslovnog plana.

Što se tiče isplativosti ulaganja rizičnih fondova i kapitala, Škegro napominje kako od sedam projekata jedan donese očekivanu dobit. "Naime, jedan sigurno neće donijeti ništa već možda i gubitak. Druga dva donesu vrlo mali povrat, sljedeća tri vrlo slabo, a tek za jedan se može nadati da će biti iznimno uspješan", zaključuje Škegro.

Bakić i Škegro se nisu složili o očekivanom povratu kapitala. Bakić tvrdi kako je to 35 posto dobiti, a Škegro pak kako je dobro već i 25 posto. Sporna je i donja granica za razmatranje ponude. Škegro je napomenuo kako je to 3 milijuna eura.

Predsjednica hrvatske udruge fondova rizičnog kapitala Mirna Marović ističe da je tržište palo za vrijeme krize u EU sa 72 milijarde eura u posljednje tri godine na samo 20 milijardi eura, a u našoj regiji u istom razdoblju iznosi konstantnih 2,5 milijardi eura. Hrvatska je tu u prednosti u odnosu na druge zemlje u regiji jer ima vlastite privatne ulagače, njih sedam, što je dobro, ali je Turska predvodnica u regiji. Naime u toj državi, smatra Marović, ima ulagača kao u cijeloj regiji.

Na drugom okruglom stolu pod nazivom "Rast i razvoj poslovanja – primjeri uspjeha" Slobodan Vučićević, vlasnik NCA Investment Groupa, istaknuo je kako je za 25 milijuna eura kupio 51 posto Turbo Limača od Magme nakon što je 15 godina bio njegov najveći konkurent.

"Došla je kriza i greške u poslovanju i od novca dobivenog za Drogu Kolinsku u samo nekoliko dana odlučio sam kupiti igračke od Fižulića, no tržište igračaka se smanjuje. Ima dosta problema u poslovanju, ali očekujem da će biti dosta posla u sljedećih nekoliko godina", rekao je Vučićević. Njegov je poslovni recept stalna promjena u svakom poslu, a njegov prvi posao bila je proizvodnja i prodaja kave u Srbiji.

Krunoslav Bešvir, član Uprave Podravke, ističe da u Srbiji postoji kompanija interesantna Podravki, a riječ je o Centro Proizvodu kojem je Podravka bila vrlo blizu 2004. Prema njegovim riječima, Podravka je trenutačno u krizi te se orijentira na organski rast, posebno na tržištu Rusije gdje ima tvrtku od 150 ljudi. Zanimljivo je, tvrdi Bešvir, da čak 73 posto Rusa pozna Vegetu.

Kada je riječ zdravstvenom biznisu, predsjednik Uprave i vlasnik poliklinike Svjetlost Nikica Gabrić razvio je uspješan poslovni model na cijelom području bivše Jugoslavije, a prema njegovim procjenama to je tržište vrijedno više od 160 milijuna eura.

Godišnje imaju 5 milijuna eura prometa te 500 tisuća eura dobiti, rekao je Gabrić i dodao kako samo u marketing i oglašavanje ulažu više od 10 posto prihoda. Otkrio je svoj model poslovnog uspjeha definirajući ga kao model u kojem se ne treba oslanjati na državu i HZZO, a doktori moraju postati poduzetnici u privatnim bolnicama jer na otvorenom tržištu treba napraviti poslovnu kalkulaciju iako je riječ o zdravstvu, koje se mora dokazati na tržištu.