Sredinom 2011. kreće Yu lutrija

Igra je zajednička, zajednički je jack-pot, a isplate nagrada vrši svaka od nacionalnih lutrija na čijem teritoriju je dobitnik. Fondovi se preračunavaju, kao i nagrade u nacionalne valute, a temeljna valuta je euro. Najvažnije je da će cijena igre biti jedinstvena i iznos dobitaka jedinstven u eurima, preračunat u domaću valutu, kaže Edhem Pašukan, direktor Lutrije Bosne i Hercegovine.

Na prostoru bivše Jugoslavije živi više od 20 milijuna ljudi, dugo se već živi u krizi, pa je jasno da su priređivači pronašli uporište za pokretanje ove igre. Igrači će pak svoj interes pronalaziti u vrtoglavim nagradnim fondovima.

Lutrijske organizacije s područja bivše Jugoslavije dogovorile su u utorak u Sarajevu formiranje zajedničke igre s jedinstvenom uplatom, nagradnim fondom i premijama. Direktori lutrijskih organizacija tako su realizirali ideju Lutrije Slovenije i Lutrije BiH koja se javila još 2001. godine. Konkretna razrada cijelog projekta započela je tek 2007. godine osnivanjem Udruženja lutrija jugoistočne Europe (prostor bivše Jugoslavije) sa sjedištem u Ljubljani. GIZ AZLO (Asocijacija lutrijskih organizacija) tada je započela s odlučnom kampanjom da tu ideju pretvori u stvarnost, a vjetar u leđa dobili su krajem 2009. godine priključivanjem Državne lutrije Srbije.

Stvoren koncept igre

"S obzirom na to da su glavni detalji igre, koncept igre i način organizacije dogovoreni, trenutačno se radi na sklapanju ugovora o zajedničkom priređivanju, čija se finalna verzija očekuje krajem rujna. Zatim je potrebno da ugovor odobre državni regulatori svake od lutrija, negdje vlade zemalja, a negdje ministarstva financija. Naša je procjena da će to potrajati neko vrijeme. Također, za kvalitetnu marketinšku kampanju potrebno je dosta vremena, tako da prema grubim procjenama očekujemo početak igre sredinom 2011. godine", otkrio je Edhem Pašukan, generalni direktor Lutrije Bosne i Hercegovine.

Poznato je da ljudi u kriznim situacijama rješenje traže u sreći. S obzirom na to da na prostoru bivše Jugoslavije gotovo 20 milijuna ljudi već dugo godina živi u krizi kojoj se ne nazire kraj, jasno je gdje su priređivači pronašli uporište za pokretanje ove igre. Igrači će pak svoj interes pronalaziti u vrtoglavim nagradnim fondovima koji će se tim modelom povećati i nekoliko puta u odnosu na ove današnje.

"Igra je zajednička, zajednički je jack-pot, a isplate nagrada vrši svaka od nacionalnih lutrija na čijem teritoriju je dobitnik. Fondovi se preračunavaju, kao i nagrade u nacionalne valute, a temeljna valuta je euro. Najvažnije je da će cijena igre biti jedinstvena i iznos dobitaka jedinstven u eurima, preračunat u domaću valutu", istaknuo je Pašukan.

Uvjereni u uspjeh

Optimizam svih sudionika u pokretanju nove igre krije se i u njihovu bogatu iskustvu u zajedničkom priređivanju igara. Naime svi oni su Loto, kao posebne lutrijske organizacije, već organizirali u bivšoj Jugoslaviji. "Uvjereni smo u uspjeh igre i njenu prihvaćenost na tržištima svih zemalja", zaključio je Pašukan.

Iako će svatko racionalan kazati da kriza nije pravo vrijeme za isprobavanje sreće s kuglicama, nema sumnje da će Hrvatska lutrija zadovoljno trljati ruke. Hrvatima je od milijunskih dobitaka ionako često važnija ona "kruha i igara".

Super sedmica u Bjelovaru, rekord 44 milijuna kuna

Najveći jack-pot u povijesti Hrvatske lutrije ostvaren je 17. lipnja 2009. godine u igri Loto 7/39. Sretni dobitnik iz Bjelovara osvojio je Super sedmicu u iznosu 43.906.783,61 kunu. U toj su godini izvučena 33 jack-pota u različitim igrama, a ukupna vrijednost njihovih nagrada premašila je 130 milijuna kuna. Najviše dobitnika izvučeno je u Zagrebačkoj županiji, njih sedam.

'To nije povratak Jugoslaviji nego poslovni iskorak'

Hrvati su posebno osjetljivi na bilo kakva povezivanja sa zemljama bivše Jugoslavije, pa zrakom lebdi pitanje kako će reagirati na još jedan zajednički projekt zemalja bivše države. Sociolog Dražen Lalić vjeruje da ta zajednička igra neće izazvati velike kontroverze u javnosti.

"Cijeli taj projekt ekonomski je uvjetovan, baš kao što su to do sada bila udruživanja u regionalne sportske ili kulturne priredbe. Hrvatska je brojem stanovnika identična većim europskom gradovima, a život u tako maloj zemlji pruža i manje ekonomskih prilika. Kompanijama su potrebni projekti koji nadilaze naše granice, pa vjerujem da svi razumni ljudi to neće poistovjećivati s politikom. Osim toga, Hrvatska je svakim danom sve bliža Europskoj uniji i nema govora o istodobnom oživljavanju Jugoslavije. To bi naprosto bila bigamija", jasno je poručio Lalić.

Pri tome ističe da su, unatoč događajima iz bliske nam povijesti, ljudi s prostora Jugoslavije i dalje dosta povezani te da je logično očekivati međusobne interese i partnerstva. "Surađujemo u sportu, kulturi i poduzetništvu, čak i u kriminalnim aktivnostima. Ovo nije povratak Jugoslaviji već logičan poslovni iskorak kompanija koje žele kvalitetnije iskoristiti potencijale tržišta", zaključio je profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.