Šuker stao na kraj 'životu na visokoj nozi' na račun tvrtke

Glavni je cilj izmjena Zakona o porezu na dobit sprječavanje porezne evazije i pooštravanje porezne discipline, isticali su predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker dok su u petak obrazlagali prijedlog zakonskih promjena.

Premijerka Kosor poentirala je rekavši kako se i te zakonske promjene „uklapaju u uređenje kuće“.

Ministar Šuker pojasnio je pak kako su većinu zakonskih promjena predložili „njegovi“ poreznici na temelju iskustva koje su stekli u dosadašnjoj „igri skrivača“ s obveznicima poreza na dobit. Šukeru se brk smiješio zbog toga što će konačno doskočiti „švercanju“ osobne potrošnje u poslovne rashode kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. Naglasio je, međutim, kako će među zakonskim promjenama najviše povike izazvati 20-postotno oporezivanje plaćanja svih usluga preko poreznih oaza.

Porez na dobit

Premda je Šuker u prvi plan gurnuo off-shore kompanije i egzotične otoke, 20-postotno oporezivanje može se primjenjivati na dobit koja se „seli“ u sve zemlje izvan EU u kojima je stopa poreza na dobit manja od 12,5 posto, a takve su i Crna Gora (9%), Makedonija (9%), BiH (10%) i Srbija (10%).

Uz ogradu da još nije vidio konkretne prijedloge zakonskih promjena, porezni savjetnik Hrvoje Jelić iz tvrtke Zgombić&partneri za Business.hr kaže da predložene promjene kao ideje nisu loše, ali i da treba vidjeti kako će se realizirati, jer su i dosad sva ta pitanja bila regulirana, ali je očito bilo problema u njihovoj realizaciji, zbog čega se sada nadograđuju.

Prelijevanje dobiti

Jelić se suzdržao od komentiranja oporezivanja usluga plaćenih preko poreznih oaza dok ne vidi kako je to nomotehnički uređeno. Što se pak tiče sređivanja odnosa među povezanim tuzemnim društvima, Jelić smatra da je to trebalo učiniti i prije, jer i dosad, primjerice, povezana tuzemna i inozemna društva nisu mogla „prelijevati“ dobit radi manjeg poreza, tako da će sada sva povezana društva biti izjednačena.

Jelić je, međutim, pomalo skeptičan prema ograničavanju prijenosa gubitaka s naslijeđenih i preuzetih tvrtki jer su se njihovi gubici i dosad mogli do pet godina prenositi, a sada se taj prijenos praktički dokida, što ne mora uvijek biti dobro.

Uvijek će netko loviti u mutnom

Hrvoje Jelić načelno se slaže i s oporezivanjem plovila, zrakoplova i kuća za odmor u vlasništvu tvrtki kad se koriste u privatne svrhe, ali kako je i do sada i to bilo propisano, a očito se kršilo, Jelić je pomalo rezerviran jer „uvijek će neki loviti u mutnom“, pa smatra kako treba selektivno njih kažnjavati, a ne sve koji bi potencijalno mogli izbjegavati plaćanje poreza.

Promjene u Zakonu o porezu na dobit

- obvezno podnošenje poreznih prijava u elektroničkom obliku za velike poduzetnike

- priznavanje izdvajanja poslodavaca za dobrovoljne mirovinske fondove zaposlenicima kao porezno priznati trošak (do 500 kn mjesečno do 6000 kn godišnje)

- rashodi za koje se u postupku nadzora utvrdi da su nastali temeljem skrivenih isplata dobiti (troškovi za privatne potrebe, a ne za poslovne svrhe) ulaze u poreznu osnovicu

- uvodi se plaćanje poreza na predujme dividendi ili udjela u dobiti ako po isteku poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće isplaćenog predujma, a on nije vraćen

- povećava se iznos pojedinačnog troška nabave iznad kojega se određena imovina smatra dugotrajnom s trajanjem duljim od godine dana (sa 2000 na 3500 kuna)

- u poreznu osnovicu ulaze rashodi amortizacije te svi troškovi koji su nastali korištenjem plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor ako njihovim korištenjme nije ostvaren prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti apartmana i kuća za odmor, odnosno u visini 7% nabavne vrijednosti plovila i zarakoplova, a u slučaju najma (operativni leasing) najmanje u visini troškova takvog najma

- sprječava se 'prelijevanje' dobiti s jednog tuzemnog društva na povezano društvo koje plaća porez na dobit prema posebnim povoljnijim propisima

- pravnom sljedniku prestaje pravo na prijenos poreznog gubitka ako pravni prednik dva porezna razdoblja prije statusnih promjena ne obavlja djelatnost, ili ako u dva porezna razdoblja bitno promjeni djelatnost, te ako više od 50% promijeni strukturu vlasništva

- proširuje se obveza plaćanja poreza na dobit po odbitku po stopi 20% na sve vrste usluga koje su plaćene tvrtkama koje imaju sjedište u državama (osim članica EU) u kojima je stopa poreza na dobit manja od 12,5%

- povećava se iznos najmanjih novčanih kazni za prekršaje poreznih obveznika sa 1000 na 2000 kuna