Ivan Šuker (Snimio Saša Ćetković)
Ukupni dug opće države, kao zbroj duga središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova, tako je krajem prvog tromjesečja iznosio 120,2 milijarde kuna, što predstavlja 36,2 posto BDP-a.
Ujedno je tako udjel duga u ukupnom bruto domaćem proizvodu porastao 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug je bio viši za 14,3 milijarde kuna ili 13,5 posto.
Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto.
Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5 posto ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7 posto u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto. Posljednjih godinu dana središnja država se tako zaduživala prosječno 1,2 milijarde kuna mjesečno.
Sljedeća najznačajnija kategorija ukupnog javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva RH. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je 16,6 posto više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši 18,6 posto.
Rastu javnog duga u prvom tromjesečju ponajprije je pridonio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka i refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka.
S obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istodobni rast proračunskih rashoda, i potrebe države za refinanciranjem obveza u idućim mjesecima bit će veće. U RBA očekuju da bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti.
Ujedno je tako udjel duga u ukupnom bruto domaćem proizvodu porastao 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug je bio viši za 14,3 milijarde kuna ili 13,5 posto.
Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto.
Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5 posto ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7 posto u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto. Posljednjih godinu dana središnja država se tako zaduživala prosječno 1,2 milijarde kuna mjesečno.
Sljedeća najznačajnija kategorija ukupnog javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva RH. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je 16,6 posto više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši 18,6 posto.
Rastu javnog duga u prvom tromjesečju ponajprije je pridonio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka i refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka.
S obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istodobni rast proračunskih rashoda, i potrebe države za refinanciranjem obveza u idućim mjesecima bit će veće. U RBA očekuju da bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti.