Snižavanje rejtinga ipak zabrinjava
Šuker: Tržište o nama ima puno bolje mišljenje nego rejtinške agencije
Autor: Business.hr/ Hina | 16.11, 23.12.2010.
 Ivan Šuker (Snimio Hrvoje Dominić) |
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker izjavio je danas kako je svaki pad kreditnog rejtinga neke zemlje zabrinjavajući, ali i kako tržište kapitala ima o Hrvatskoj daleko bolje mišljenje nego što ga imaju rejtinške agencije te poručio da se strukturne reforme moraju provesti.
"Svaki pad kreditnog rejtinga je zabrinjavajući. No, Hrvatskoj se dogodilo nešto što se događalo svima prije. Međutim, ovo nas, kao i misija MMF-a, upućuje da se strukturne refome moraju provesti", rekao je Šuker novinarima nakon današnje sjednice Vlade.
Šuker je to rekao upitan je li zabrinjavajuće sniženje hrvatskog kreditnog rejtinga od strane agencije Standard & Poor's koja je dugoročni kreditni rejting Hrvatske snizila s BBB na BBB-, uz negativan trend, argumentirajući to procjenama o pogoršanoj fiskalnoj poziciji te znatnoj ovisnosti o inozemnom financiranju.
"Daleko od toga da to nije upozoravajuće, ali ponavljam, određene strukturne reforme se moraju provesti, ne može biti da netko, kad nešto mora provesti, bježi od toga i neka to ide pred neka tuđa vrata", rekao je Šuker.
Upitan hoće li ubuduće zbog toga kamate za zaduživanje na inozemnom tržištu biti veće, a što mnogi strahuju, Šuker je odgovorio kako je to "relativna stvar". "Sve je to relativna stvar. Tržište ima daleko bolje mišljenje nego što ga imaju rejtinške agencije", rekao je Šuker.
"Ovo treba prihvatiti kao nešto upozoravajuće. To su činjenice koje nitko ne pokušava osporiti", izjavio je Šuker.
Naglašava i kako će u Hrvatskoj oko nekih stvari biti potrebno postići konsenzus.
"Mislim da se oko nekih stvari u Hrvatskoj konačno morati postići konsenzus, a ne na nekim stvarima loviti dnevnopolitičke poene. Nitko nema pravo reći da umirovljenici nemaju pravo dobiti mirovinu, oni su ih dobili temeljem nekog zakona. Ali isto tako znate da godišnje 16,5 milijardi kuna nedostaje u odnosu na prikupljene doprinose. Hoćemo li govoriti o socijali, o potporama, možemo govoriti o niz drugih pitanja. Prema tome, to je sve posljedica toga", zaključio je Šuker.
Komentari (6) Prijava
Dali se ta debela svinja pitala ko ce tolike dugove placati, nece drzava moci kamate placati, ako ce placati penzije, sve vise dugova, sve manje sto rade da bi tu drzavu financirali, o tome niko negovori, zadnjih 20 godina nije niti jedan pogon napravljen da se nesto producira, nista da se nesto izvozi, to niko nije jos rekao, dokle ce taj blesavi narod trpiti i ide u ponor..., treba svi da zavrse kao Ceausescu, sta su 20 godina radili, nista, stasu prosle godine radili i napravili, nista, samo fraze i lazi!!!!!!
Kad cete ovoga neznalicu odstraniti iz ove drzave, on samo zna da se tovi, inace nezna nista.....!!!!
On je definitivno JAKO BUBAN!!!!!!!Ispada da svi malo jači ekonomisti i financijaši koji su studirali na prestižnim fakultetima ( prosjek sigurno imaju 3,7 - 3,9 od 4,0 ) i rade u prestižnim bankama i firmama nemaju pojma a NAŠ MASNI ŠUKI sa prosjekom 2,2 je najpametniji?ili misli da se može prodat po kili? sada krmci idu poprek, nagodba, zbog VELIKE PONUDE!!!!
Rješenje postoji i sa bitno manjim inozemnim zaduživanje i sa rastom privrede (sites.google.com/site/financijskisustav/izlaz-iz-krize). Samo što se kupuje vrijeme, ali još ne znamo za koga i umjesto da se zadužujemo samo za uvoz (7 milijardi kuna) mi se zadužujemo i za novac u unutrašnjem prometu. A sve da bi HNB mogla lakše kontrolirati tečaj. Ta lakoća nas košta 12 milijardi kuna godišnje + kamate novca koji nikad nećemo imati, nego ćemo rasprodavati državu da bi ga namakli. A da ne govorim da je razlika između kredita i emisije novca neusporediva.
Rješenje postoji i sa bitno manjim inozemnim zaduživanje i sa rastom privrede (sites.google.com/site/financijskisustav/izlaz-iz-krize). Samo što se kupuje vrijeme, ali još ne znamo za koga i umjesto da se zadužujemo samo za uvoz (7 milijardi kuna) mi se zadužujemo i za novac u unutrašnjem prometu. A sve da bi HNB mogla lakše kontrolirati tečaj. Ta lakoća nas košta 12 milijardi kuna godišnje + kamate novca koji nikad nećemo imati, nego ćemo rasprodavati državu da bi ga namakli. A da ne govorim da je razlika između kredita i emisije novca neusporediva.
Pa ovo više ne može biti slučajno. Takve kamate tražiti od puno država znači samo da euro nema više vrijednost i da valuta sama po sebi postaje smeće.