Švicarci u petak oborili rekord, kuna tone zajedno s eurom

Prošloga je tjedna na valutnim tržištima euro bio pod pritiskom zbog strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni, nakon što je agencija Moody's snizila kreditni rejting Irskoj te upozorila da bi rejting mogla smanjiti i Španjolskoj.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,34 posto, na 80,32 boda.

Pritom je američka valuta prema europskoj ojačala 0,34 posto, pa je tečaj eura pao na 1,3181 dolar. U odnosu na japansku valutu, cijena dolara ostala je gotovo nepromijenjena na razini od oko 83,90 jena. Euro je, pak, prema japanskoj valuti oslabio 0,26 posto, pa mu je tečaj pao na 110,75 jena.

U petak je tečaj eura kliznuo na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku od 1,2720 franaka. Naknadno se oporavio na 1,2750 franaka. Dok god tečaj eura klizi u usporedbi s europskim valutama i kuna, koju HNB drži čvrsto uz euro, će slabiti. To se prije svega odnosi na švicarski franak koji je sigurna luka za ulagače koji žele hedgeirati pad eura.

Rejting agencija Moody's je Irskoj srezala rejting za pet razina na Baa1 s Aa2, te upozorila na mogućnost daljnjih snižavanja, ako vlada u Dublinu ne uspije stabilizirati dug.

Prije toga Moody's je najavio pokretanje postupka revizije španjolskog Aa1 rejtinga radi mogućeg smanjenja, zbog rastuće zaduženosti te zemlje i potreba za financiranjem u 2011.

Agencija ipak poručuje kako ne vjeruje da će Španjolskoj trebati pomoć kakvu je Europska unija pružila Grčkoj i Irskoj.

Ti potezi Moody'sa podsjetili su ulagače da dužnički problemi eurozone ni izdaleka nisu riješeni.

Zbog toga se euro našao pod pritiskom, kojega nije ublažila ni poruka Europske unije da je spremna učiniti sve što je potrebno kako bi se očuvala stabilnost euro zone.

Čelnici 27 zemalja EU-a dogovorili su, naime, na summitu u Bruxellesu uspostavu trajnog mehanizma za stabilizaciju eura, koji bi trebao biti uspostavljen sredinom 2013. godine nakon što sadašnjim privremenim rješenjima istekne rok trajanja.

Europska središnja banka (ECB) objavila je, pak, da će udvostručiti kapitalnu osnovicu na 10,76 milijardi eura s ciljem lakšeg svladavanja aktualne dužničke krize u eurozoni.

Takav potez nadovezao se na program otkupa državnih obveznica koji je ECB pokrenuo u želji da pomogne prezaduženim članicama 16-člane eurozone, u kontekstu pojačanih zabrinutosti u vezi dužničke krize u eurozoni.

No, ni to nije umirilo ulagače, koji su se nadali da će čelnici EU-a prihvatiti aktivnije mjere, kao što je povećanje zajedničkog fonda za financijsku stabilnost ili izdavanje zajedničkih obveznica, nazvanih e-obveznicama.

Zbog toga je tečaj eura nastavio kliziti, i to ne samo prema dolaru, nego i europskim valutama.