Tko može spasiti Dubai?

"Dubai šok", odnosno nedavno saznanje da vlada Dubaija ne može refinancirati dugove najveće kompanije u državnom vlasništu - Dubai Worlda, mnoge je natjerala da se zapitaju koliko je ekonomska kriza duboka, ali i što je zapravo Dubai i tko ga kontrolira?

Odgovore na ta pitanja je u članku objavljenom na BBC Newsu pokušao dati Christopher Davidson sa Sveučilićta Durham, koji je i autor knjige Dubai: The Vulnerability of Success, čiji bi naslov na hrvatskom glasio Dubai: Ranjivost uspjeha.

Davidson tako naglašava da je Dubai, iako se često opisuje kao grad-država ili samostalna zemlja, sastavni dio Ujedinjenih Arapskih Emirata, zajedno sa šest drugih emirata iz Perzijskog zaljeva.

Samo jedan od sedam emirata koji čine Ujedinjene Arapske Emirata - Abu Dhabi - ima velike količine nafte i zbog toga dominira većinom političkih tijela Emirata još od osnivanja te federacije 1971. godine.

Dubai je uspio zadržati dio autonomije zahvaljujući svojoj dugoj povijesti uspješne slobodne luke, a nakon osnivanja Emirata, njegova jedina nada da zadrži identitet bila je u brzoj diverzifikaciji i razvijanju sektora koji nisu ovisni u nafti, kao što su luksuzni turizam i nekretnine.

Na papiru je izgledalo da ta strategija uspijeva jer je do 2008. godine više od 95 posto BDP-a Dubaija dolazilo iz takvih sektora, no kreditna kriza poništila je velik dio uspjeha zato što su strana ulaganja i apetit za luksuznim uslugama smanjeni.

Dubai je povukao još jedan loš potez - izgradnju većine svojih megaprojekata, među kojima su najpoznatiji, a vjerojatno i najskuplji, umjetni otoci financirao je velikim zaduženjima.

Abu Dhabi je ove godine već dvaput pomogao Dubaiju otpuštanjem ograničenih financijskih sredstava, i to u veljači i tijekom ovog tjedna, ali čini se da baš nije sklon kompletnom spašavanju posrnulog emirata.

Naime, iako je vladar Dubaija šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum novinarima nedavno rekao da prestanu o Dubaiju i Abu Dhabiju govoriti kao o dvije različite države, a njegova obitelj potječe iz istog plemena kao i Al Nahyan dinastija koja vlada Abu Dhabijem, ta dva emirata godinama su bili ljuti suparnici.

Tako se Dubai 1833. godine odvojio od Abu Dhabija i morao se pouzdati u britansku zaštitu, u četrdesetim godinama 20. stoljeća između njih je izbio i oružani sukob, a kasnije je svaki emirat osnovao svoju "nacionalnu" aviokompaniju, i to usprkos brojnim preklapanjima ruta.

Kada se sve to uzme u obzir, više nije nemoguće shvatiti zašto Abu Dhabi nije previše voljan spasiti Dubai, i da je daljna pomoć naftom bogatog emirata posrnuloj meki luksuznog turizma daleko od sigurne. A u 21. stoljeću Dubai sigruno ne može računati na britansku zaštitu.